[et_pb_section admin_label=”section”]
[et_pb_row admin_label=”row”]
[et_pb_column type=”4_4″]
[et_pb_text admin_label=”Text”]
Švedska je lider u održivom razvoju i svojim primjerom usmjerava druge zemlje prema ciljevima održivog razvoja. Donosimo vam intervju njegove ekselencije, Andersa Hagelberga, ambasadora Švedske u BiH, povodom održavanja poslovne sedmice održivog razvoja u BiH.

Prvi SDG Business Week 2019 je nastavak promocije Ciljeva održivog razvoja i Prve poslovne SDG konferencije, koja je prošle godine okupila više od 400 učesnica, učesnika, kao i eminentne predavače iz cijelog svijeta. Događaj organizuje UNDP u BiH uz podršku Vlade Švedske.

Implementacija Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja prioritet je za Švedsku, kako unutrašnju tako i vanjsku politiku. Sa 1,1 miliona eura Švedska podržava SDG projekat u BiH koji provodi UNDP.

Vlada Švedske odlučna je da provodi mjere koje vode ka ostvarenju/realizaciji ciljeva održivog razvoja ali jednako predano podržava druge, pa tako i BiH, da napreduju u tom pravcu. Kakva su ulaganja Vlade Švedske u BiH kada je održivi razvoj u pitanju?

Hagelberg: Moglo bi se reći da su ciljevi održivog razvoja jedan globalni izazov. To znači da se svaka vlada pojedinačno obavezala da će dati svoj doprinos, te ciljeve održivog razvoja i Agendu 2030 staviti na vrh prioriteta i da će oni postati smjernica u sveukupnom političkom angažmanu svake vlade. To znači da bi u Švedskoj Agenda 2030 trebala biti relevantna pri donošenju svih političkih odluka. Oni su također odrednica i u našem međunarodnom angažmanu. Dakle, ono što Švedska radi u BiH u velikoj mjeri je vezano za Agendu 2030 i ciljeve održivog razvoja. Jedan od primjera je ono što radimo u oblasti okoliša – doprinosimo energetskoj efikasnosti u BiH, što je u velikoj mjeri pitanje ispunjavanja naših obaveza vezanih za SDG i Agendu 2030. Vlada Švedske podržava organizaciju prve poslovne sedmice održivog razvoja u BiH (SDG Business Week).

Zašto je taj događaj važan za Vladu Švedske?

Hagelberg: Bosna i Hercegovina je prije nekoliko godina, skupa sa gotovo svim zemljama u svijetu, potpisala dokument o ciljevima održivog razvoja. Istovremeno, može se reći da je očigledno da naš doprinos ovoj zemlji treba biti u skladu sa Agendom 2030 ali je isto tako očigledno da mi očekujemo da sama BiH stavi ciljeve održivog razvoja na vrh liste prioriteta. Zalažemo se kako bi BiH mogla to da uradi.

U kojoj mjeri se švedski model može primijeniti u Bosnu i Hercegovinu u kontekstu Zelenog ekonomskog razvoja, s obzirom na razlike u zakonodavstvu, posebno kad su u pitanju poslovi, radna mjesta i okoliš, koji su fokusu ovogodišnje SDG promocije?

Hagelberg: Moglo bi se reći da se sve vrti oko održivog razvoja, a da bi se on učinio održivim potrebna je dugoročna perspektiva. Što se tiče konkurentnosti zamalja ili pojedinačnih kompanija, mislim da je nemoguće neispuniti ciljeve održivog razvoja. Na dugoročnu konkurentnost svake zemlje i svake kompanije mora se gledati iz perspektive održivosti. Kratkoročna dobit može biti moguća ali je ona i veoma kratkoročna. Ovdje bih se želio osvrnuti na investicije u termoelektrane. Ja zaista ne vjerujem da je to dugoročno održivo niti, da doprinosti konkurentnosti zemlje kao što je BiH.

Koja je vaša poruka institucijama i političarima u Bosni i Hercegovini? Kako stvoriti atmosferu i okruženje pogodno za održivi razvoj i poslovanje?

Hagelberg: Prvo, moglo bi se reći da su ciljevi održivog razvoja i Agenda 2030 odlična smjernica za svaku vladu. To je zaista dobra početna tačka za određivanje političkih prioriteta u društvu. Drugo, smatram da tu nema alternative. Treće, mislim da su mnoge zemlje već pokazale da je moguće unaprijediti stanje okoliša u svakoj pojedinoj zemlji, te smatram da je vrijeme za stvarni angažman i vrijeme da se stavi naglasak na pitanja okoliša. Također, mislim da svijest ljudi o ovome problemu raste iz dana u dan. Naprimjer, postalo je očigledno za vrijeme nedavnih izbora za EU parlament da su pitanja okoliša i klimatskih promjena postali tema broj jedan u mnogim zemljama. Tako je bilo u Danskoj, a političke stranke koje ne mogu ponuditi odgovarajuće odgovore u vezi sa stanjem okoliša gube u mnogim evropskim zemljama. Meni je potpuno očigledno da je vrijeme da političari u BiH stvarni naglasak stave na okoliš i klimatske promjene. Naravno, okoliš i klimatske promjene su tek neki od mnogih ciljeva održivog razvoja koji se
trebaju ispuniti. Agenda 2030 je dosta obimna ali smatram da je u zemlji poput BiH, jedno od najvažnijih pitanja okoliš.

Šta biste poručili privrednicima i preduzetnicima iz Bosne i Hercegovine – šta je njihov glavni interes za dosljedno ispunjenje ciljeva održivog razvoja?

Hagelberg: Mislim da se mora razmišljati iz perspektive održivosti, te iz perspektive dugoročnosti kako bi shvatili da se svijet mijenja i da potrošači više ne prihvataju da kupuju proizvode koji nisu proizvedeni u skladu s okolišnim
politikama. Oni očekuju od proizvođača da proizvode časno. Pored toga, potrebno se osvrnuti na pitanja dostojanstvenih poslova i dostojanstvenog rada. Sve više i više potrošača postaje svjesno uslova među proizvođačima. Mi smatramo da je potrebna bliža saradnja između poslodavaca, zaposlenih, sindikata i predstavnika vlasti kako bi se stvorila dostojanstvena radna mjesta. Svi trebamo više takvih radnih mjesta. Dakle, potrebna je saradnja svih partnera, potrebna je vladavina zakona i prikladno okruženje. Tako se u većini slučajeva stvaraju dostojanstvena radna mjesta i siguran sam da će dugoročno to zahtijevati i potrošači. Kako bi se među kompanijama stvorila konkurentnost ovi aspekti se moraju više uzeti u obzir.
[/et_pb_text]
[/et_pb_column]
[/et_pb_row]
[/et_pb_section]