Tema u fokusu

KimTec Eko sve usluge radi besplatno i izdaje potvrdu da je otpadna oprema zakonito zbrinuta


Firma KimTec Eko d.o.o. Vitez osnovana je 2013. godine kao odgovor na potrebu uvođenja Pravilnika o upravljanju otpadom od električne i elektronske opreme.

Ova firma posluje kao Operater za EE otpad, odnosno uređaje koji za svoj rad koriste električnu energiju, a osnovali su je KimTec d.o.o. Vitez, Omega d.o.o. Živinice, FIS d.o.o. Vitez i Economik d.o.o. Vitez. Prvenstveni razlog za pokretanje KimTec Eko bio je da domaće firme budu uključene u sistem u punom kapacitetu. Dozvolu su dobili u januaru 2014. i do sada su uspjeli da u svim godinama ispune zakonom zadate ciljeve.

„Kao Operater KimTec Eko ima vrlo zahtjevne zadatke u smislu da bude spona između nadležnog Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša kao njihovog izvršnog organa, uvoznika i distributera koji su obveznici sistema i plaćaju naknade za zbrinjavanje ove vrste otpada, sakupljača ove vrste otpada koji rade i primarnu obradu istog kao i dijela privrede koja se bavi prodajom i izvozom dijela opreme nastale rastavljanjem EE otpada, izvoznicima opasnog otpada jer su dužni da dio EE otpada koji se obavezno mora izvoziti do specijalnih postrojenja za zakonito zbrinjavanje ove vrste otpada, pa sve do komunalnih preduzeća, lokalnih zajednica i pravnih lica koji imaju potrebu da zbrinu EE otpad kojeg imaju. Sve usluge radimo besplatno i izdajemo potvrdu da je otpadna oprema zakonito zbrinuta“, kaže Erkin Medjedović.

KimTec Eko radi s oko 40 uvoznika i distributera, s oko 20 sakupljača i obrađivača i s nekoliko izvoznika koji imaju dozvolu za to. U poslovanju imaju kontakte i s inostranim firmama koje se bave zbrinjavanjem EE otpada gdje su postigli i neposredne kontakte i saradnje na zajedničkim projektima. Tu su osim regionalnih i firme iz Evropske unije. U BiH postoje samo dva Operatera za EE opreme, a kako kažu iz KimTec Eko, uslovi za postojanje trećeg su vrlo mali iz mnoštva razloga.

„Imamo svoj put i ne gledamo šta konkurencija radi na način da tražimo slabosti kako bismo dobili dio tržišta. Više gledamo na njihove dobre poteze, kojih svakako ima, te se pokušavamo pozicionirati i na taj način. Možda je naša prednost bila u tome što sam ja dugo radio u distribuciji EE opreme i nerijetko sam bio na terenu širom BiH. Mislim da poznajem većinu tržišta kada se radi o kućanskoj tehnici, kako u segmentu uvoza i distribucija, tako i servisne službe i prodajne objekte. Nadam se da sam u tom vremenu ostavio dobar utisak i da je to razlog da su mnogi prepoznali baš nas u novom vidu saradnje“, kaže Erkin i dodaje da je i njegov kolega Zdenko Marković, koji je direktor firme, dugo radio u distribuciji IT proizvoda, tako da skoro nisu imali nepoznanica u smislu tržišta.

„Konkurencija baš i nije bila u toj branši i tu prednost smo koristili na specifičan način. Nama su u fokusu i poslovanja obveznika u smislu da oni ne gube konkurentnost zbog naknada isto toliko koliko i obaveza, da se EE otpad zbrine na zakonit način. Mi sebe tu ne stavljamo na prvo mjesto.“

Trenutno KimTec Eko ima dva zaposlenika, ali koristi usluge za finansije i računovodstvo i pravne savjete, tako da su indirektno u firmu uključili još neke članove.

„Ono što je bitno naglasiti da smo kroz projekte sa sakupljačima i našu neposrednu finansijsku podršku njima omogućili nova zapošljavanja u tim firmama. Kada govorimo o planovima unutar KimTec Eka smatramo da za sada ne postoji potreba da se zapošljavaju nove osobe, ali kroz razne aktivnosti smo sigurni da ćemo omogućiti da se svake godine zaposle nova lica, za stalno ili privremeno. Upravo radimo i na užem projektu za dizanje javne svijesti gdje će nam trebati stručna usluga u trajanju jedne sedmice mjesečno“, ističu iz KimTec Eko.

KimTec Eko je prepoznat kao brzorastuća kompanija, što ih čini izuzetno ponosnim i sretnim što se njihov trud isplatio.

„Moram priznati da mi je drago da smo prepoznati kao nešto pozitivno. Sve vrijeme smo radili najbolje što smo mogli. Trudili se da nađemo adekvatna rješenja, istraživali trendove u regionu i Evropi, tražili put koji je realan za okruženje u kome radimo, bili u stalnom i neposrednom kontaktu sa svim sudionicima u poslovanju. Ključ uspjeha je vjerovatno u našem personalnom iskustvu, ali i energiji koju još imamo, predanosti zadacima koji su pred nama, ličnim zadovoljstvom poslom koji radimo.“

Pozitivna slika o KimTec Eko stvorena je, kažu, na osnovu tuđih mišljenja, a ne na osnovu njihovih želja. Zasluge za poslovni uspjeh ove firme, kažu,  pripadaju i svim s kojima su radili ovih godina, od onih koji izdaju dozvolu, prate rad firme, obveznika od kojih dobijaju sredstva, kolega iz konkurencije i Operatera iz oblasti ambalaže, Privredne komore, pa sve do sakupljača kojima je KimTec Eko ‘vjetar u leđa’.

„Ako moram izdvojiti projekt koji nam je donio najviše zadovoljstva onda je to vjerovatno ‘Separator katodnih cijevi’ kao prvi ozbiljniji projekt u zbrinjavanju električnog i elektronskog otpada u BiH. Separator je instaliran u Vitezu i do sada je u postrojenju zbrinuto preko 70.000 kg katodnih cijevi. Dužan sam reći da je projekt podržan od Federalnog fonda za zaštitu okoliša kao i kompanije E Reciklaža iz susjedne Srbije koji su u ovom poslu uspjeli da savladaju mnoge zadatke koji su još pred nama. Oni imaju višegodišnje iskustvo u ovom poslu i nismo imali predrasuda da odemo do njih i tražimo savjete i pomoć koju smo svesrdno dobili. Trenutno radimo na proizvodnji kontejnera za odlaganje EE otpada koje želimo postaviti ispred nekih tržnih centara u Federaciji BiH, kao i na obezbjeđivanju kontinuiranog pražnjenja istih“, kaže Medjedović.

Planova za naredni period u KimTec Eko je mnogo, a prvenstveno su fokusirani da odgovore na zadatke koje su pred njih postavili iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojima predaju izvještaj na godišnjoj bazi o rezultatima svog rada, a prethodnih pet su dobile pozitivnu ocjenu.

„Prvenstveno je plan da i u narednim godinama uspijemo da zadovoljimo tražene zadatke koji i nisu laki. Cilj je da uradimo i iskorak u smislu da obezbjedimo građanima jednostavnije odlaganje ove vrste otpada. Pred nama je i veliki zadatak da budemo dio tima koji će tražiti rješenje vezano za deponovanje otpada u globalu. Nije teško vidljivo da problema u tom smislu imamo na svakom koraku. Gradovi su poprilično prljavi, deponije pune neselektiranog otpada, okoliš skoro pa zagađen. Svi čekaju da neko drugi nađe rješenje, a stanje se kontinuirano mijenja nagore. Naši sakupljači imaju problem s plastikom koja ostaje reciklažom EE otpada. Mi smo zaduženi da izvozimo opasni otpad i to radimo, ali ova vrsta otpada je u Evropi sirovina, kao i dobar dio drugih vrsta otpada koje nas sada zatrpavaju. Vjerujemo da je moguće neko rješenje koje će bar ublažiti probleme koji su vidljivi u skoro svim sredinama u FBiH.“

Negdje su ovi problemi i eskalirali, konkretno u Mostaru, a nije daleko da se slične stvari dese i u drugim regionalnim i lokalnim deponijama. Otpad može biti i sirovina, ali je potrebno imati pogone za selektiranje i obradu istog.

„To košta i znanja i novca, ali sam siguran da kao sredina možemo i zaslužujemo da imamo znatno bolje stanje, posebno zato što imamo potencijala za zbrinjavanje. Trenutno s kolegama iz drugih kategorija otpada radimo na traženju rješenja i vjerujemo da će se uz pomoć nadležnih i nevladinih organizacija bar inicirati da se krene u nešto što je davno bio trend u razvijenoj Evropi“, zaključuje Erkin.

Piše: Samila IVKOVIĆ