Prošla godina bila je izuzetno dobra za Institut za zdravlje i sigurnost hrane. U 2019. ostvarili su dobar poslovni rezultat, a nastavljen je i razvoj Instituta u svakom pogledu.

Senad Huseinagić, direktor Instituta, za Poslovne novine je kazao kako su i ovu godinu počeli dobro u poslovnom smislu, ali je stanje sa pandemijom koronavirusa nepovoljno uticalo na njihovo poslovanje, odnosno onaj dio koji se realizuje na slobodnom tržištu.

Stručna podrška

„Međutim, situacija sa koronom pokazala je koliko je Institut spreman i može odgovoriti svim izazovima. Tako smo, kao ključna javna zdravstvena ustanova, bili glavna stručna podrška Kriznom štabu Ministarstva zdravstva FBiH, a kasnije i Kantonalnom štabu civilne zaštite. Zahvaljujući ulaganju u znanje i u kadrove, te poticanju stručnjaka Instituta da se profesionalno razvijaju, bili smo u stanju odgovoriti raznim izazovima. Pored uobičajenih preporuka, za koje se i očekuje da ih Institut priprema, imali smo znanja i sposobnosti da izradimo preporuke za unapređenje biosigurnosti u proizvodnim objektima, te smo besplatno ponudili firmama savjetodavne usluge prilikom izrade internih planova“, kazao je Huseinagić.

Dio aktivnosti koje su bile planirane nisu uspjeli realizovati zbog pandemije, ali su zato značajno prebacili plan kada su u pitanju javne zdravstvene funkcije.

Upravo u teškoj situaciji u kojoj su se svi našli, Institut je, kako kaže Huseinagić, potpuno opravdao svoju misiju.

„Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kao vodeća stručna ustanova u oblasti javnog zdravlja na području ZDK-a, ima povjerenje stanovništva i u stanju je identifikovati i zadovoljiti potrebe svojih korisnika iz oblasti zaštite i unapređenja zdravlja građana, kroz visokostručnu specijalističku djelatnost baziranu na najnovijim saznanjima i mogućnosti savremene dijagnostičke tehnologije. Institut je u maju ove godine postao i služba zaštite i spašavanja kantonalne službe Civilne zaštite iz oblasti hemijske i biološke opasnosti. To pred nas postavlja nove zadatke i odgovornosti, ali smatram da nam daje i nove mogućnosti za razvoj“, poručio je Huseinagić.

Pitali smo direktora Instituta i kakvu hranu građani BiH jedu, na šta nam je kazao kako se na osnovu pokazatelja laboratorijskih analiza hrane u BiH, može reći da građani BiH konzumiraju zdravstveno ispravnu hranu, te da je svega tri posto uzoraka mikrobiološki neispravno, a osam posto hemijski neispravno.

Nedovoljan broj analiza

„To su rezultati koje imaju i najrazvijenije države. Međutim, ono što predstavlja problem jeste nedovoljan broj hemijskih analiza hrane. Razlog tome je što su kod nas mikrobiološke analize obavezne i više se traže, dok je pitanje hemijske analize uglavnom prepušteno subjektima koji stavljaju hranu u promet. Dakle, subjekti u poslovanju sa hranom su obavezni da osiguraju da njihovi proizvodi budu zdravstveno ispravni“, kaže Huseinagić, te dodaje kako BiH ima veliki potencijal u oblasti proizvodnje hrane, pogotovo organske hrane.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane dobitnik je i certifikata bonitetne pouzdanosti što im, ističe Huseinagić, mnogo znači.

Kaže kako za njih to ima poseban značaj jer je uobičajen stav da javne ustanove u poslovnom smislu nisu bonitetno pouzdane s obzirom na to da nisu osnovane radi ostvarenja profita.

“Mi u Institutu smatramo da smo i kao javna ustanova dužni raditi maksimalno efikasno i poslovati krajnje odgovorno. Kako je preko 40 posto naših prihoda ostvareno na slobodnom tržištu u cijeloj BiH, ovaj certifikat ima poseban značaj za nas jer nas poslovni partneri sada mogu vidjeti i u drugom svjetlu. Do sada smo im ulivali povjerenje kroz kvalitet naših usluga i pouzdanost izvršenja ugovorenog, a sada nas mogu percipirati i u poslovnom smislu, kao firmu koja se uspješno bori na tržištu“.

Piše: Minela PAMUK