Iako se Bosna i Hercegovina suočava sa ogromnim ekonomskim gubitcima nastalim kao posljedica pandemije COVID-19,  Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske siguran je da u državi imamo kompanije, resurse i kadrove sposobne da se nose s najvećim izazovima.

Najveći udar  pandemije, prema mišljenju Đurića, pretrpili su sektori turizma, ugostiteljstva i saobraćaja, a onda se kriza prelila na sve druge grane, prvenstveno na prerađivačku industriju, kao i brojna izvozno orjentisana preduzeća iz sektora metala, koji rade za evropsku autoindustriju.

Uprkos svim poteškoćama nastalim zbog pandemije COVID-19, kako navodi dalje Đurić, brojne kompanije i ove godine su ostvarile značajne poslovne rezultate.

„Ipak, svjesni problema sa kojima se suočavaju naši privrednici, treba odati priznanje svima onima koji uspiju prevazići izazove i bez većih gubitaka izađu iz ove krize. Suočeni sa svakodnevnim lošim vijestima, koje su preplavile medije, najveći i najvažniji rezultat projekta „100 najvećih u BiH“ ogleda se u promociji i predstavljanju boljeg i uspješnijeg dijela domaće privrede, koji treba da bude pokazatelj drugima kojim pravcem da idu“, kaže Đurić.

Da li Bosna i Hercegovina prema Vašem mišljenju ima kompanije, resurse i kadrove koji mogu da se nose sa izazovima i uspiju, bez obzira na poteškoće u kojima se nalazi bh. privreda?

„Mi smo se do sada nalazili i u mnogo težim situacijama od ove, pa smo ih prebrodili. Uvjeren sam da ćemo uz maksimalan angažman svih, prevazići i ovu situaciju. Dakle, u BiH  imamo kompanije, resurse i kadrove sposobne da se nose s najvećim izazovima, pa i u ovakvim kriznim situacijama. Naravno, da će ožiljci krize ostati još dugo vremena vidljivi.“

U kolikoj mjeri se pandemija koronavirusa odrazila na ekonomiju u RS, odnosno u BiH, te koliki su prema Vašem mišljenju nastali gubitci?

“U ovom momentu ne postoji nijedna ekonomija svijeta koja ne trpi posljedice virusa korona, pa tako nismo pošteđeni ni mi. Skoro da ne postoji privredno društvo u Republici Srpskoj koje nije pogođeno ovom pandemijom. Na početku, najveći udar trpili su sektori turizma, ugostiteljstva i saobraćaja, a onda se kriza prelila na sve druge grane, prvenstveno na prerađivačku industriju. Naša brojna izvozno orjentisana preduzeća iz sektora metala rade za evropsku autoindustriju, što ih dodatno dovodi u nepovoljan status, jer se upravo ovaj dio industrije u Evropi najsporije oporavlja.

Ukupan minus u ovom momentu nije moguće sabrati. Riječ je o velikim direktnim gubicima, koji se mogu mjeriti stotinama miliona KM, a o indirektnim troškovima ne smijemo ni misliti.

S obzirom na to da niko u ovom momentu ne zna koliko će pandemija još trajati i kako će se u konačnici odraziti na nas, teško je bilo šta prognozirati. Jer, ne zavisi naša privreda samo od epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, odnosno BiH, već od stanja prvenstveno u Evropskoj uniji, koja je naš najvažniji spoljnotrgovinski partner, ali i drugim zemljama.”

Šta je privredna komora Republike Srpske poduzela kako bi pomogla privrednicima da prevaziću poteškoće u poslovanju nastale zbog pandemije COVID-19?

“Privredna komora Republike Srpske, od prvog dana širenja virusa korona, i to ne samo u Republici Srpskoj i BiH, već u Evropi, aktivno je pratila sva dešavanja na tržištu i bila je u konstantnom kontaktu sa svojim članicama. Na samom početku, između ostalog, kreirali smo i anketu u vezi sa problemima sa kojima se suočavaju naši privrednici, koju je ispunilo više od 1000 preduzeća. Uz to, dobili smo na stotine direktnih mejlova i obavili još više telefonskih poziva. Upravo na osnovu tih informacija, kreirali smo rješenja i u stalnoj komunikaciji sa Vladom Republike Srpske ukazivali na mjere koje je neophodno donijeti, kako bismo s jedne strane olakšali, a s druge strane direktno pomogli privrednicima. Sa zadovoljstvom mogu istaći da je veliki broj naših mjera i prihvaćen od strane Vlade RS, što je naišlo na pozitivan odjek i među privrednicima.

Takođe, u ovom periodu imali smo intenzivnu saradnju i sa komorama u BiH, ali i u okruženju, Spoljnotrgovinskom komorom BiH, Privrednom komorom Federacije BiH, Privrednom komorom Brčko Distrikta, privrednim komorama Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Brojni kontakti, sastanci, prijedlozi, zahtjevi upućeni su prema organima vlasti BiH, u vezi sa pitanjima od značaja za privredu, a koja su u njihovoj nadležnosti.

Na taj način, Komora je zaista u punom kapacitetu ispunila svoj zadatak i ulogu i u ovako kriznom vremenu odradila veliki posao za naše privrednike. Međutim, pandemiji, nažalost, još nije kraj i u narednom periodu Privredna komora Republike Srpske nastaviće svim kapacitetima da obavlja svoju ulogu, vodeće institucije u zastupanju interesa privrede.”

Kako poboljšati poslovni ambijent  u vrijeme pandemije  i pokrenuti brži ekonomski razvoj?

“Osim incijativa u vezi sa rješavanjem pitanja transporta prvenstveno kroz Hrvatsku, tražili smo formiranje fonda za podršku privredi, uvođenje moratorijuma na otplatu kredita, oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa, obezbjeđivanje najnižih plata sa porezima i doprinosima za radnike u preduzećima, kojima je odlukama Štaba za vanredne situacije bio zabranjen ili ograničen rad, ali i za sve one radnike koji rade u preduzećima koja su u ovom periodu radila smanjenim intenzitetom. Naravno, ovo su samo neke od mjera.

Podsjećanja radi, Komora konstantno ukazuje na neophodnost donošenja mjera koje će imati za cilj jačanje konkurentnosti privrede Republike Srpske, stavljanja javnih preduzeća u funkciju razvoja privrede i društva u cjelini, reformu i modernizaciju javne uprave, kao i intenziviranje socijalnog dijaloga svih partnera.”

Koji su ključni faktori, prema Vašem mišljenju, za jačanje rasta izvoza i napredak bh. ekonomije?

“Kao što sam već naveo, to su mjere koje se odnose na jačanje konkurentnosti naše privrede. Tu, prvenstveno, mislim na smanjenje poreza i doprinosa, kao i smanjenje i ukidanje značajnog broja i parafiskalnih davanja. S obzirom na izuzetno jaku konkurenciju sa kojom se naši privrednici suočavaju na stranom, ali i na domaćem tržištu, potrebno je obezbijediti adekvatna sredstva za našu privredu, kako bismo unaprijedili tehnološku opremljenost i proizvodnih procesa, standardizacije, te kadrovskog osposobljavanja unutar kompanija.

Potrebna nam je i sistemska podrška razvoju preduzetništva mladih i preduzetničke infrastrukture, dodatni napor ka reformi obrazovnog sistema, odnosno usklađivanju sa potrebama tržišta, a posebnu pažnju moramo posvetiti digitalizaciji privrede.”

Razgovarala: Irena Vasić-DOBRIĆ