Krajem marta Eurostat je objavio podatke o ukupnim troškovima rada po satu u zemljama članicama Europske unije u 2019. godini.  Zbog istovremenog širenja pandemije spomenuti podaci nisu dobili dovoljnu pažnju javnosti iako pokazuju velike razlike između zemalja u prosječnoj bruto plaći odnosno satnici.

Eurostat je izračunao prosječan trošak rada u privredi kao cjelini za svaku zemlju. Prema tome se u nastavku uspoređuju plaće industrijskih radnika u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj s jedne strane te u Austriji i Njemačkoj s druge strane.

Tako je u mađarskoj prerađivačkoj industriji, na primjer, prosječna bruto satnica iznosila 10,6 eura, dok su poslodavci u austrijskoj prerađivačkoj industriji isplaćivali 38,5 eura po satu rada. Plaća industrijskog radnika u Mađarskoj činila je, dakle, samo 28 posto plaće industrijskog radnika u Austriji.

Sljedeće poređenje obuhvata Češku i Njemačku. Radnik u prerađivačkoj industriji zarađivao je 13,5 eura po satu rada, dok je radnik u njemačkoj prerađivačkoj industriji ostvarivao satnicu od 40,9 eura. Prosječna plaća u Češkoj jednaka je, dakle, jednoj trećini prosječne plaće u Njemačkoj.

Uključivanje Slovačke u poređenju sa Austrijom i Njemačkom daje slične rezultate. Prosječna bruto satnica u slovačkoj prerađivačkoj industriji iznosila je 12,9 eura, nešto manje nego u Češkoj.

Izuzetak je ugostiteljstvo u kojemu je omjer plaća nešto drukčiji, vjerovatno zbog velikog udjela stranih radnika u Austriji i Njemačkoj.

Analiza podataka upućuje na zaključak da su razlike u plaćama određene razlikama u produktivnosti rada. Postoji, naime, vrlo čvrsta statistička veza između dodane vrijednosti po satu rada i izdataka poslodavaca po satu rada u prerađivačkoj industriji. Što je veća produktivnost industrijskih radnika u nekoj zemlji, to su veće i njihove plaće.

Važna je razina obrazovanja

Tako je bruto dodana vrijednost po satu rada u prerađivačkoj industriji iznosila 62,4 eura u Austriji, a 59,4 eura u Njemačkoj. Nasuprot tome, u Češkoj je spomenuti pokazatelj iznosio 20,4 eura, u Slovačkoj 19,4 eura, a u Mađarskoj 16,9 eura.

U objašnjavanju izvora razlika u produktivnosti rada između posmatranih srednjoeuropskih zemalja potrebno je razmotriti važnost razlika u količini ljudskog i fizičkog kapitala. Jedan od izvora razlika u znanjima i vještinama radnika su razlike u razini obrazovanja.

Navedene zemlje razlikuju se po udjelu visoko obrazovanih u ukupnom broju radnika. Prema podacima za 2019. godinu, u Austriji 35,8 posto radnika ima visoko obrazovanje, a u Njemačkoj 30,1 posto, dok je taj udio u Slovačkoj i Mađarskoj 27,3 posto, a u Češkoj 24,4 posto.