Europska unija planira uvesti izmjene u načinu označavanja porijekla prehrambenih proizvoda kako bi taj podatak bio transparentniji te kako bi se potrošači mogli detaljnije informirati o pojedinom proizvodu.

Zastupnici u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta jučer su u raspravi o tom prijedlogu, koji je dio EU strategije “Od polja do stola”, ocijenili da je kvaliteta hrane predugo bila prepuštena uglavnom tržišnim interesima, što je naštetilo njenoj kvaliteti, a samim time i potrošačima te okolišu.

Mišljenja su iznijeli i hrvatski zastupnici Biljana Borzan i Tomislav Sokol, koji su u odboru za tu strategiju izvjestitelji svojih parlamentarnih skupina – socijaldemokrata i pučana.

Borzan je naglasila da će strategija donijeti značajne promjene u načinu označavanja namirnica te je upozorila na mogućnost manipulacije oznakama porijekla sastojaka.

“Strategija predviđa izmjene u sustavu označavanja podrijetla hrane, u kojem postoje rupe za koje smatram da dopuštaju dvojbene marketinške prakse. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja ‘vrište’ domaće, hrvatsko, slavonsko itd., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na kojoj je propisana veličina slova tri milimetra. Mislim da je to diskriminacija na štetu građana”, rekla je Borzan istaknuvši da je problem u tome što proizvođač može svoj proizvod označiti kao domaći iako su neki od sastojaka iz uvoza.

HDZ-ovac Sokol: Potrošači trebaju imati pravo izbora

Navođenje zemlje podrijetla trenutno je obavezno za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja, a strategija razmatra proširenje obveze označavanja zemlje podrijetla za prehrambene proizvode na kojima za koje je sada dovoljna oznaka “proizvedeno u EU”.

“Porijeklo hrane jedna je od glavnih odrednica koje utječu na izbor potrošača, stoga podržavam maksimalnu transparentnost“, dodala je Borzan.

Sokol je upozorio na negativne posljedice koje strategija može imati za proizvođače mesa s obzirom na to da propagira smanjenje konzumacije mesa u korist hrane biljnog porijekla.

“Potrošačima treba omogućiti pravo na izbor”, istaknuo je Sokol i dodao da odluke o tim pitanjima moraju biti donesene na temelju stvarnih činjenica kako implementacija strategije ne bi dovela do smanjenja proizvodnje, ali i povrede prava potrošača.

“Neki dijelovi strategije stoga se mogu tumačiti i kao slabljenje pozicije naših tradicionalnih proizvođača, obiteljskih gospodarstava i malih i srednjih poduzetnika. Smatram da je to nedopustivo, stoga sam uložio amandmane s ciljem da osiguram da prelazak na prehranu s većim udjelom namirnica biljnog porijekla, što se predviđa Strategijom, nikako nema za posljedicu stavljanje naših tradicionalnih proizvoda na svojevrsnu listu nepoželjnih proizvoda, a pogotovo ako bi to značilo manje novca iz europskih fondova za naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom tradicionalnih mesnih proizvoda“, rekao je Sokol za Hinu.

HDZ-ov europarlamentarac istaknuo je kako je u svojstvu izvjestitelja europskih pučana prvi hrvatski zastupnik koji je uložio amandmane na strategiju kojima se traži i pojašnjenje deklaracija o podrijetlu meda.

Sokol je naveo kako je zatražio da “označavanje podrijetla meda bude jasno i precizno kako bi potrošači prilikom kupnje proizvoda nedvojbeno mogli utvrditi podrijetlo meda, nevezano za to dolazi li med iz Europske unije ili trećih država”.

Na označavanje proizvoda poput meda upozorila je i Borzan.

“Otvara se prostor za lov u mutnom”

“Smatram kako bi se za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također trebala navoditi točna zemlja porijekla. Isto se odnosi i na med, koji se trenutno može označavati kao mješavina EU i ne-EU sirovine, bez označavanja omjera i zemlje podrijetla, što otvara prostor za lov u mutnom“, smatra hrvatska eurozastupnica.

EU strategija “Od polja do stola” predviđa donošenje niza mjera kojima bi se poboljšala kvaliteta hrane i, u skladu s Europskim zelenim planom, potaknuo prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju. Između ostalog, plan je da se do 2030. upotreba pesticida u poljoprivredi smanji za 50 posto te da se za 25 posto povećaju površine pod ekološkim uzgojem.

Za pripremu stajališta Europskog parlamenta spram strategije nadležni su odbori Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te poljoprivredu i ruralni razvoj. Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača pozvan je dati svoje mišljenje prije nego što se o prijedlogu u travnju izjasne nadležni odbori.