Poslovne novine su sinonim za povezivanje uspješnih privrednika. Startale su u Bosni i Hercegovini prije 49 godina i sa njima je počela era modernog poslovnog novinarstva. Slijedeći trendove, osluškujući potrebe privrednika, koristeći digitalne forme komunikacije, ali ne zanemarujući štampana izdanja, stavile su u fokus ekonomske analitike i rangiranja kompanija. Sve ovo se implementira kroz tradicionalne projekte posvećene rangiranju 100 najvećih, brzorastućih i bonitetno pouzdanih kompanija. O tradiciji i planovima razgovarali smo sa Alenom Ahmetspahić-Fočo, direktoricom koja u Bosni i Hercegovini vodi sve ove projekte.

Projekat „100 najvećih u BiH i regionu” ima tradiciju dugu 34 godine i od njega su vremenom krenuli i ostali projekti. Koji je Vaš cilj i čime se zapravo bavite?

„Uspješni biznisi i biznismeni su pokretači života, napretka pojedinca i društvene zajednice, a fokus svih projekata koje rade Poslovne novine je upravo na njima. Plasiramo im pravovremene informacije o tržištu, promovišemo njihov uspjeh, povezujemo uspješne sa uspješnima, jer shvatamo važnost njihove saradnje i poslovnih partnerstava.

Ono što mi radimo više od tri decenije jeste upravo ono što na svjetskom nivou rade magazini poput Forbesa ili Focusa – stavljamo akcenat na uspješne biznise i poslovne ljude, ne samo u našoj zemlji nego i cijelom regionu, koji daju stručna mišljenja i analize o novonastalim ekonomskim trendovima i daju smjernice poslovanja.

Poslovne novine kao članice LRC grupacije imaju pristup bonitetnim podacima firmi. Živimo u svijetu koji se brzo mijenja, a firme koje promovišemo i uvezujemo imaju uticaj na zapošljavanje i ekonomski rast, važan su faktor na tržištu i zaslužuju priznanje i poštovanje šire društvene zajednice, zbog čega su projekti Poslovnih novina posvećeni baš njima.

Zahvaljujući bonitetnim podacima kojima raspolažemo za cijeli region u stalnoj smo komunikaciji sa regionalnim liderima. Strateški komuniciramo njihova postignuća.

Kroz naše kanale komunikacije ističemo snagu stabilnih firmi koje su poželjne na tržištu i dajemo signal domaćim i stranim investitorima da smo zemlja i region u koji vrijedi ulagati.“

Prošle godine dok se borba sa koronom odvijala na svim poljima akcenat ste stavili na umrežavanje i promociju i firme su to prepoznale kao višestruku korist?

„Upravo tako! Početkom prošle godine kada se činilo da je na trenutak sve stalo zbog pandemije koronavirusa i naglog zatvaranja granica mnogih zemalja, shvatili smo da moramo naprijed, da privreda ne može i ne smije stati. Krenuli smo sa sveobuhvatnom kampanjom i regionalnim online povezivanjem kroz konferencije na koje se odazvao veliki broj privrednika iz regiona koji su iznijeli svoja iskustva i dali prijedloge kako dalje. U panele smo uključili predstavnike institucija, predstavnike Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana itd.

Autoriteti u svijetu biznisa dali su smjernice da je neophodno što prije sinhronizovati proizvodnju sa potrebama tržišta. Poslali smo poruku da zapadni Balkan mora ojačati dijalog i eliminisanje ekonomskih barijera, moramo promovisati regionalnu saradnju kao glavni mehanizam za bolju budućnost. Da bi zapadni Balkan bio konkurentan na stranim tržištima ne smijemo imati barijere između sebe. Sa tim ciljem mi promovišemo najbolje kompanije kako bi se iskazali zajednički potencijali.“

Pretpostavljam da je tako nastao i novi projekat „The Regional Prosperity Book”?

“Priča o ‘The Regional Prosperity Book’ počela je godinu dana prije pandemije koronavirusa. Kako su naši projekti već odavno prešli granice naše zemlje i postali regionalni, vrijeme je bilo da napravimo sveobuhvatan projekat koji će doprinijeti uklanjanju prepreka regionalne privredne saradnje te raditi na osiguranju održivog privrednog razvoja u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji kao i poboljšanju poslovne i investicijske klime. Ovaj projekat prvenstveno nudi kompanijama aktivnosti u kojima one prepoznaju svoju korist.

Kroz liberalizaciju slobodne trgovine Evropska unija je postala najveće jedinstveno tržište na svijetu. I dok EU aktivno sarađuje u pregovorima o trgovinskim sporazumima i omogućava svojim preduzećima što bolju poziciju na tržištu i mogućnost da lako šire svoja poslovanja, u zemljama regiona, priča o jedinstvenom tržištu i dalje predstavlja veliki izazov.

Zemlje regiona ne mogu biti konkurentne na evropskoj i svjetskoj tržišnoj sceni bez jedinstvenog tržišta, a prevazilaženje izazova poput nesmetanog protoka ljudi, robe i usluga postaje ključni faktor u borbi za ekonomski oporavak regiona.

Upravo zato aktivno radimo na projektnim ciljevima ‘The Regional Prosperity Booka’ koji će obuhvatiti 350.000 kompanija sa zapadnog Balkana. Direktnu korist imat će one kompanije koje participiraju u ovom projektu i prepoznaju važnost saradnje i poslovnih partnerstava. Fokusirat ćemo se na najuspješnije, one koji su solventni, dobri poslovni partneri, biznismeni sa vizijom i čiji glas dopire do vladajućih struktura. Sada kada se već zna da su svi parametri ekonomija u svim zemljama pali u 2020. godini, kada se zna da su direktne strane investicije na globalnom nivou također doživjele drastičan pad, vrijeme je da se oslonimo jedni na druge.

Kampanja o uspješnom poslovanju domaćih i regionalnih firmi dolazi u pravo vrijeme, vrijeme kada se trebamo osloniti jedni na druge, na regionalno tržište koje broji preko 350.000 kompanija. A mi ćemo kroz naš projekat dati smjernice kako i sa kim poslovati te plasirati javnosti i poslovnom svijetu relevantne podatke ekonomija regiona.

Fokus će biti na predstavljanju zajedničkih interesa poslovne zajednice regiona. Promjena poslovnog modela i strukture nacionalnih ekonomija je neizbježna posljedica tog procesa.“

Da li se može računatni a potpunu objektivnost projekta „The Regional Prosperity Book”?

„Upravo se po toj objektivnosti razlikujemo od drugih sličnih projekata. Već sam spomenula da su nama kao članici LRC grupacije dostupni bonitetni podaci regionalnih kompanija. Tu govorimo o bilansu stanja i uspjeha, statusu transakcijskih računa, informacijama o stečajima i likvidacijama, statusnim promjenama, međusobnim potraživanjima firmi, obavezama prema poreznoj upravi, carini, PDV-u i akcizama, kao i finansijskim pokazateljima firmi u regionu.

Naše rang-liste i analize industrija bazirane su upravo na tim podacima koji su relevantan pokazatelj uspjeha jedne kompanije.

Iako je pandemija koronavirusa narušila svjetsku ekonomiju, brzorastuće i bonitetno pouzdane kompanije su pokazale najveći otpor. One, zaprvao, iz godine u godinu postižu izvanredne rezultate poslovanja i vuku ekonomiju naprijed. Stoga će kampanja koja će se voditi u sklopu ovog regionalnog projekta staviti akcenat na njihove tajne, strategije i ključeve uspjeha.

Želim napomenuti da se u zemljama regiona završni računi predaju u različito vrijeme. Stoga i mi ovaj projekat radimo u različitim periodima i za svaku zemlju posebno. Ovakav sistem rada nam daje mogućnost da steknemo jednu cjelovitu sliku stanja privrede u regionu.“

Da li je budućnost regiona u ekonomskom razvoju, saradnji i ostvarenju zajedničkog ekonomskog prostora kako bismo ojačali kapacitete?

„Tamo gdje je politika zakazala, privrednici su se uvezali. Zavisimo ekonomski jedni od drugih i saradnja je pitanje opstanka svih nas. To partnersvo nudimo i kroz naše projekte i pomažemo kompanijama da se što bolje povežu preko našeg Centra za strateško lobiranje i medijskih kanala komunikacije.

Činjenica je da smo tokom pet decenija postojanja kroz naše medijske kampanje, konferencije i B2B susrete povezali veliki broj uspješnih privrednika. Možemo se s pravom nazvati lobistima, ne samo među privrednicima nego i između privrednika i privrednih institucija, privrednih komora i resornih ministarstava, pa i banaka i investitora. Privrednici koji su to prepoznali koriste već odavno naše resurse i platformu LRC grupacije u punom kapacitetu za pravljenje planova prodaje te kratkoročnih i dugoročnih planova finansijskih ciljeva.”