Austrija i BiH ove godine slave 30. jubilej svojih bilateralnih veza. Austrija je 7. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu; 8. aprila 1992. je uslijedila uspostava diplomatskih odnosa između ovih država potpisivanjem protokola u Beču od strane tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Austrije, Aloisa Mocka, i ministra vanjskih poslova BiH, Harisa Silajdžića. Tim povodom se 7. aprila u rezidenciji Austrijske ambasade održava svečani prijem na kojem će prisustvovati i ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković.

U proteklih 30 godina su Austrija i BiH izgradile uske političke, privredne i kulturne veze. Useljavanje velikog broja građanki i građana iz BiH – u početku kroz stalni prihvat 90.000 ratnih izbjeglica iz BiH – značajno je doprinijelo razvoju Austrije. U međuvremenu je otprilike 180.000 ljudi bosansko-hercegovačkog porijekla postalo sastavni dio austrijskog društva i već su iznjedrili važne donosioce odluka kao što je aktualna austrijska ministrica pravde Alma Zadić, koja je porijeklom iz Tuzle.

Ova snažna ljudska veza jača i međusobno razumijevanje i naše uvažavanje. Na tome se grade intenzivni politički kontakti jednako kao i zajednički ekonomski odnosi – Austrija je najveći investitor u BiH sa više od milijardu eura direktnih investicija. Prije svega austrijske banke, osiguravajuća društva i proizvodne kompanije stvaraju oko 8.000 radnih mjesta u cijeloj BiH.

Proteklih godina i desetljeća razvila se značajna umreženost u oblasti kulture, nauke i obrazovanja. Austrijski kulturni forum Sarajevo podržava mnoge od ovih saradnji i ubuduće će obogaćivati kulturni život u Bosni i Hercegovini, uskoro koncertom Selili Quarteta i otvorenjem izložbe o austrijskim violinskim ikonama Almi i Arnoldu Rosé 24. maja u sarajevskoj Vijećnici.

Solidarnost Austrije sa BiH je već tokom rata iskazana konkretnim mjerama, kada je Austrija organizirala humanitarnu pomoć u sklopu akcije „Susjed u nevolji“, potom kroz podršku u obnovi zemlje, poput obnove razorene Vijećnice i Zemaljskog muzeja. Konkretna projektna pomoć sada obuhvata brojne oblasti kao što su stručna obuka ili podrška ugroženim osobama, isporuka vakcina tokom pandemije i podrška u prevazilaženju migrantske krize sa više od 2 miliona eura.

Obezbjeđivanjem najvećeg broja trupa za EUFOR Altheu, Austrija već dugi niz godina daje i značajan doprinos sigurnosti BiH i njenih građana, ali i cijele regije. Angažman u EUFOR-u također podcrtava stav Austrije da se suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne smiju dovoditi u pitanje.

Međutim, godišnjica naših bilateralnih veza treba da bude i povod za razmišljanje o našoj zajedničkoj budućnosti. Za Austriju, ova budućnost leži u zajedničkom, ravnopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Kao bliski prijatelj BiH, Austrija se od samog početka zalagala za brz napredak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Ovo je nedavno potvrdio i savezni kancelar Karl Nehammer tokom svoje posjete Sarajevu. Istovremeno, Austrija od svih onih koji imaju političku odgovornost u BiH očekuje jasne političke signale i odluke koje će unaprijediti zemlju na njenom putu ka Evropskoj uniji.

Nakon velikog napretka u neposrednom poslijeratnom periodu, posljednju deceniju u BiH obilježile su stagnacija i reformske blokade. Politička dalekovidost, osjećaj odgovornosti, spremnost na kompromis i konstruktivan dijalog svih političkih snaga potrebni su da se ovo stanje prevaziđe i postigne napredak kojem se ljudi ove zemlje nadaju i koji zaslužuju.

Austrija želi Bosnu i Hercegovinu kao snažnog partnera u ujedinjenoj, zajedničkoj Evropi. Šokantno dovođenje u pitanje evropskog mirovnog poretka ruskom agresijom na Ukrajinu čini još jasnijim koliko je mirovni projekat evropske integracije važan za sve nas.