Kanton Sarajevo nastavlja trend pozitivnog privrednog razvoja i ujedno je nosilac privrednog razvoja u FBiH, pokazuju podaci koje je 8.038 kompanija dostavilo Finansijsko-informativnoj agenciji (FIA) za 2021. godinu.

Naime, ovih 8.038 kompanija na Kantonu Sarajevo ukupno je prihodovalo čak 20,3 milijarde KM, što je daleko više od sljedećeg po redu Tuzlanskog kantona u kojem su kompanije prijavile prihod od 8,7 milijardi KM.

Prema riječima Adnana Delića, ministra privrede u Vladi Kantona Sarajevo, prošla godina je bila godina stabilizacije privrede, a ipak su ostvareni dobri rezultati, što je indikator da se situacija popravlja nakon teške pandemijske godine.

„Ukupan prihod svih kompanija u FBiH u 2021. godini iznosio je 55,3 milijarde KM, a čak 20,3 miljarde KM od toga su prihodi koje su ostvarile kompanije sa područja Kantona Sarajevo. Osim toga, naše kompanije prednjače i po broju zaposlenih i po dobiti, tako da Kanton Sarajevo nastavlja trend pozitivnog privrednog razvoja“, istaknuo je Delić.

Tokom 2021. godine realizirali ste paket podrške privredi s ciljem sanacije negativnih posljedica pandemije i stabilizacije poslovanja. Da li ste uspjeli u tome?

“Jedini smo kanton, koji je na jedan takav sistematičan način dao podršku privredi u borbi s posljedicama pandemije.Veliki broj kompanija prošao je kroz javne pozive za ovaj paket podrške u vrijednosti 21 milion KM. Cilj je bio sačuvati radna mjesta i osigurati likvidnost privrednih subjekata, što smo dobrim dijelom uspjeli, obzirom da podaci pokazuju stabilnost u obasti dobiti, prihoda i zaposlenosti.”

Provodeći program razvoja male privrede, realizirali ste kreditnu liniju vrijednu 110 miliona KM. Kakav je bio interes privrednika i da li planirate nešto slično u 2022.?

“Da, ta kreditna linija je bila sa sto posto subvencioniranom kamatom s rokom otplate do sedam godina i grace periodom do godinu dana. Interes privrednika za ovu kreditnu liniju nas je potaknuo da je u 2022. godini dodatno unaprijedimo. Ove godine svi privredni subjekti iz kategorije male privrede imaju pravo na ovu kreditnu liniju, koja je sada nešto manja, oko 100 miliona KM, a privrednici će u tri komercijalne banke imati pristup beskamatnim kreditnim sredstvima. Očekujemo da će ova kreditna linija pospješiti rast i unaprijeđenje poslovnih aktivnosti, kao i proširenje proizvodnih procesa u našim kompanijama. Kad se saberu svi naši programi podrške i poticaja koje smo realizirali u toku 2021. i koje realiziramo ove godine, mi smo uložili u privredu oko 300 miliona KM.”

Na koje realizovane projekte ste posebno ponosni?

“Naši programi podrške tehnološkoj modernizaciji i digitalizaciji poslovanja, zapošljavanju i samozapošljavanju kroz podršku mladima u pokretanju vlastitog biznisa su programi na koje smo izuzetno ponosni i koji imaju visoku stopu realizacije. Po osnovu ovih programa, otvaraju se nova, kvalitetna radna mjesta i omogućava prekvalifikacija za IT industriju, jer snosimo troškove edukacije za 10 osoba po jednoj kompaniji.To je prilika koja ljudima pruža mogućnost da se educiraju i ostvare zaposlenje u ovoj industriji, dok kroz program podrške mladima potičemo razvoj poduzetničkog duha i podižemo svijest o važnosti poduzetništva za razvoj privrede. Upravo zbog toga radili smo i na osnivanju Centra za razvoj poduzetništva i poslovnog inkubatora koji će biti dodatna podrška startup kompanijama, ali i onima ranije osnovanim uz podršku Ministarstva. Proces digitalizacije poticaja također je projekat koji će unaprijediti sistem poticaja i očekujemo već sljedeće godine da platforma bude operativna. Svakako jedan od naših većih projekata je realizacija učešća BiH na svjetskoj izložbi Expo 2020 u Dubaiju.”

Šta je još konkretno Ministarstvo uradilo na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj privrede?

“Izmjenili smo zakone koji su neophodni za rast poslovnih aktivnosti i radimo na ukidanju parafiskalnih nameta u okviru naših nadležnosti. Već smo izmjenom Zakona o šumama ukinuli parafiskalni namet za opće korisne funkcije šuma, čime smo samo u prethodnoj godini relaksirali privredu za cca. 3 miliona KM. Izmjenili smo i Zakon o koncesijama, čime smo omogućili kvalitetnije upravljanje prirodnim resursima i dali mogućnost kompanijama da korištenjem koncesija, unaprijede svoje poslovanje. U nizu izmjenjenih zakona, svakako smo posebno zadovoljni izmjenom Zakona o javno – privatnom partnerstvu, jer je izmjena ovog zakona bila neophodna, kako bi ovaj model partnerstva mogao zaživjeti u našem kantonu. Zakon o vodama i drugi zakoni također su od velikog značaja, ali o tome nekom drugom prilikom.”

Osnovali ste i Agenciju za privlačenje investicija i privatizaciju. U kolikoj mjeri će se na taj način pojednostaviti administrativne procedure?

“Želimo omogućiti investitorima lakši i jednostavniji investicioni i postinvesticioniu proces i smanjiti brige oko administrativnih procedura. U okviru Agencije će biti otvoren One stop shop šalter za investitore, domaće i strane. Važni su nam strani, ali i domaći investitori, koji žele svoju proizvodnju proširiti iz drugih kantona u naš Kanton. Agencija će biti siguran i pouzdan partner investitorima, mjesto gdje će dobiti potrebne informacije i podršku tokom investicionog procesa. Vjerujemo da su nam investicije neophodne i zato ulažemo napore da Kanton Sarajevo bude prepoznat kao primamljiva investiciona destinacija.”

Razgovarala: Irena Vasić-Dobrić