Usprkos svim ograničenjima i poteškoćama s kojima se turistički sektor u BiH susreo u vrijeme pandemije COVID-19, stanje turističke privrede u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u prvih sedam mjeseci 2022. godine znatno je bolje u odnosu na isti period prošle godine.

Toj pozitivnoj ocjeni stanja turizma u HNK u posljednje dvije pandemijske godine naročito su doprinijeli domaći gosti, ali ohrabruje činjenica da se u sve većem broju vraćaju i strani turisti.

Prema riječima Ajdina Teletovića, ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša u Vladi HNK/HNŽ,   svi pokazatelji stanja u turističkoj privredi u prvih sedam mjeseci 2022., značajno su bolji u odnosu isti period prošle godine.

“Uvijek je nezahvalno ocjenjivati, ipak usudim se reći da je stanje u turističkoj privredi HNK dobro, čak vrlo dobro. Prema preliminarnim i neslužbenim podacima ostvareno je nešto više od 70.000 turističkih dolazaka i 148.000 noćenja, što je dobar rezultat. Međutim, još uvijek je to dosta daleko od rezultata do sada najuspješnije 2019. godine”, kaže Teletović.

Kakva su Vaša očekivanja kad je u pitanju turistički sektor do kraja 2022. godine?

“Ono što raduje svakako je činjenica da su nam se vratili strani turisti, koji su u ovih prvih sedam mjeseci ostvarili 50% svih dolazaka i 53% svih noćenja. Valja napomenuti da je u dvije pandemijske godine hercegovačko-neretvanski turizam opstao isključivo zahvaljujući domaćim turistima. Što se tiče očekivanja do kraja godine, mislim da je rano izlaziti s procjenama, jer glavna sezona još uvijek traje, a imamo i dobre najave za postezonu. Sve to daje nam pravo da se nadamo kako bi se do kraja godine mogli vratiti na nivo do sada najboljih rezultata, onih iz 2019. godine.”

U kolikoj mjeri su globalna kretanja  uticala  na  turističku privredu u HNK, kao i na poslovanje  privrednika?

“Iako smo mi relativno mala destinacija, čija su emitivna tržišta manje-više na evropskom tlu, itekako smo osjetili posljedice globalne gospodarske krize i pada BDP-a čak i razvijenih država, smanjenja saobraćajne povezanosti zbog uspostave vrlo oštrih epidemioloških mjera, a bila je smanjena čak i sloboda kretanja građana unutar BiH što je u prvoj godini dovelo i do smanjenja domaće potražnje. Sve je to naravno dovelo u vrlo nepovoljan položaj poslovne subjekte u turizmu, posebno iz razloga što je riječ o subjektima iz skupine mikro, malih i srednjih preduzeća koja su vrlo brzo došla u situaciji ugrožene likvidnosti zbog čega je dovedena u pitanje njihova sposobnost da podmiruju dospjele kratkoročne obaveze, a ugrožena su bila brojna radna mjesta, dok o ulaganjima u nove projekte nije bilo ni primisli. Al’ kako kažu – ne opstaju ni najjači, ni najpametniji, nego oni koji se najbrže prilagode promjenama, a naši su se preduzetnici uspjeli prilagoditi novonastaloj situaciji i uz malu pomoć institucija države dočekati bolje dane.”

Koji su najveći problemi u realnom turističkom sektoru i šta je Ministarstvo trgovine i turizma u HNK uradilo ili planira da uradi kako bi  pomoglo privrednicima?

“Najveći problem u bilo kojem realnom sektoru je nedostatak finansijskih sredstava za nove investicije. Uz navedeno, u realnom turističkom sektoru imamo niz problema počev od manjka kvalificirane i stručne radne snage, velikog broja jednodnevnih turističkih dolazaka koje statistika ne registrira, do nedovoljne vidljivosti HNK kao turističke destinacije, ali i još podosta „sivog“ turističkog tržišta… Kako bi pomogli hercegovačko-neretvanskom realnom turističkom sektoru, u ove smo im dvije krizne godine pružili finansijsku pomoć za održavanje likvidnosti. Riječ je o sredstvima transfera za jačanje turističkih kapaciteta kojima Ministarstvo raspolaže na svojim budžetskim pozicijama i u posljednje dvije godine, 2020. i 2021., putem javnog poziva podijelili smo 2,4 miliona KM poslovnim subjektima u turizmu.”

Koje najvažnije projekte ste realizovali u 2021. godini i kolika je ukupna vrijednost tih sredstava imputiranih u turistički sektor HNK?

“Kroz program utroška sredstava transfera za jačanje turističkih kapaciteta usmjerili smo sredstva prije svega u oporavak turističkog sektora od posljedica globalne krize. Opći cilj bilo je očuvanje radnih mjesta i osiguranje potrebne likvidnosti putem finansijske podrške za isplatu minimalnih bruto plata, te pokrivanja troškova poslovanja. Navedena sredstva namijenjena su poslovnim subjektima iz djelatnosti smještaja i manjim dijelom onim iz djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. Podršku je dobilo ukupno 187 poslovnih subjekata, a vrijednost tih sredstava bila je 1,4 miliona KM. K tome, iz raspoloživih budžetskih sredstva izdvojili smo 400.000 KM jedinicama lokalne samouprave za projekte izgradnje javne turističke infrastrukture. Budući da se problematika avionskog prevoza direktno dotiče svih pružalaca usluga u turizmu, sa 650.000 KM pomogli smo i mostarski aerodrom. Kad uzmemo u obzir i dva parka prirode, koja su ne samo značajan prirodni, nego i turistički resurs, u koja smo u 2021. uložili cca 260.000 KM, dolazimo do sume od nekih 2,7 miliona KM, koja su u 2021. godini s kantonalnog nivoa, direktno il’ indirektno, imputirana u turistički sektor HNK.”

Koje projekte planirate realizovati  ili ste već započeli njihovu realizaciju u 2022.?

“Bitan strateško planski dokument planiran u ovoj godini je Strategija razvoja turizma HNK kojom želimo, uz konsenzus svih dionika procesa, definirati kakav to turizam želimo u novom planskom periodu do 2027. godine. Kada je riječ o ulaganjima, Ministarstvo nije klasični investitor, ali raspolaže namjenskim sredstvima kojim u „normalnim“ godinama sufinansira razvojne projekte. Cijenimo, a do sada ostvareni rezultati to potvrđuju, da je došlo vrijeme da se vratimo takvom modelu sufinansiranja projekata, koji bi trebali biti u skladu s globalnim trendovima u turizmu. Ti trendovi nam, srećom, idu na ruku, jer preferiraju manje poznate destinacije koje omogućavaju boravak i aktivnosti na otvorenom, na čistom zraku i u čistom i nezagađenom okolišu, a takve su gotovo sve naše destinacije. Vrlo skoro objavit ćemo javni poziv za prijavu razvojnih projekata, koje bi na taj način mogli biti sufinansirani. Kroz javni poziv, ali i sufinansiranje projekta izgradnje javne turističke infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave (JLS), te podršku zaštićenim područjima, u 2022. uložit ćemo gotovo 3 miliona KM.”

Kakvi su  planovi i očekivanja Ministarstva  trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK za 2023. godinu?

“Ono što očekujemo i priželjkujemo u 2023. godini svakako je nastavak pozitivnih trendova iz ove godine i potpuni povratak turista u HNK. Na tom tragu ćemo velikim dijelom planirati i naše aktivnosti. Međutim, valja biti oprezan i pripremati se i na neke druge moguće scenarije, zbog izazova koje pred nas i pred cijeli svijet stavlja rat u Ukrajini i njim izazvana energetska kriza, koja povećava troškove putovanja, ali i troškove poslovanja u turizmu.”

Razgovarala: Irena Vasić-Dobrić