Loše vrijeme utiče na poslovanje i raspoloženje dok stručnjaci pokušavaju da što realnije odgovore na pitanje šta nas očekuje u budućnosti.

Na pitanje „Šta ima u Bosni?“ (ja pri tom mislim i na Hercegovinu), u proteklih sedam dana lakonski se moglo odgovoriti: najviše kiše. Dopratila nas je do pred sami početak kalendarskog ljeta s nadom da će konačno prestati a sunce obasjati prekomjerno natopljenu zemlju od čega sve posijano počinje da truhne na što se poljoprivredni proizvođači svakodnevno žale. Žale se i vlasnici ljetnih kafana i restorana zbog slabe posjete i dnevnih pazara i činjenice da najveći dio ostvarene zarade troše za plaćanje visoke takse za korištenje ulica i trgova na koje su iznijeli stolove i stolice. Kiša i poplave, kao elementarna nepogode nepovoljno utiču i na rad nekih tvornica i kompanija. Sve je to razlog da se vremenske prognoze trenutno čitaju više nego kursne liste, poslovni oglasi i čitulje!

Biznismeni i vlade neprekidno žure da uhvate vjetar i sunce. Vlada Federacije BiH dala je prethodnu saglasnost za izdavanje energetske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Slovinj u Glamoču a grad Tuzla rješenje za izgradnju fotonaposnske elektrane „Deling Invest 1” u poslovnoj zoni „Poljana Zapad“. U prvom slučaju riječ je o projektu vrijednom 136 miliona eura i snagom elektrane 138 megavata i 60 miliona KM za realizaciju objekta u Tuzli snage 36 megavata. Nekako u isto vrijeme saopšteno je da za desetak dana u drugom entitetu počinje izgradnja hidroelektrane „Mrsovo“ kod Rudog.

Krajnji ishod proizvodnje hrane i energije najviše će ipak zavisiti od toga u kom pravcu i kojim intenzitetom će se u budućnosti odvijati klimatske promjene.

Tri skupa sa prefiksom međunarodni, odnosno međugranični održani u Sarajevu, također su se bavili budućnošću: 29. Međunarodna konferencija o informacijskim, komunikacijskim i automatizacijskim tehnologijama – ICAT 34. Susret osiguravača i reosiguravatelja SorS 2023. i Konferencija o podršci za unapređenje konkurentnosti i zapošljavanja ENHANCE (nastala kao rezultat međugranične saradnje Federacije BiH i Srbije).

ICAT je odgovorio na važno pitanje šta su to naučna istraživanja koja se vrše u svijetu, koje su teme popularne i koji se problemi rješavaju u vrhunskoj industriji. Na SorS-u u kojem učestvuju zemlje regije analizirano je stanje inovacija i rezultati digitalizacije u ovoj oblasti. Uz to fokus je bio na životnom osiguranju i stanju tržišta u regiji. U uvodnim govorima i na panelima na prva dva događaja čulo se dosta ohrabrujućih poruka, a na konferenciji o konkurentnosti i zapošljavanju o problemima i nedovoljnoj organizacionoj i zakonskoj uređenosti ovog područja. Najbolja ilustracija za ovo posljednje je činjenica da u Varešu u kojem se realizuje jedna od najvećih industrijskih investicija u posljednjih nekoliko decenija (otvaranje rudnika) nema dovoljno radnika – rudara. Nažalost, ni učenika koji bi se pripremali za rad na eksploataciji rude. Trenutno u Varešu su angažovani radnici iz Turske, a u srednjoj školi za neka zanimanja odnos je krajnje alarmantan. U odjeljenjima za izučavanje pojedinih zanata ima manje učenika nego nastavnog osoblja zaduženog za realizaciju nastave. Zvono za uzbunu ne prestaje da zvoni.