Oko imena novog direktora moraju se dogovoriti SDP i HDZ, kaže i premijer RS Radovan Višković, koji poručuje i da se ovo pitanje mora što prije riješiti, kako bi odblokiralo više od 200 miliona maraka zaleđenih na računima Elektroprenosa zbog čega su na čekanju brojni projekti.

Iako je stvar dogovorena unutar vladajuće koalicije na državnom nivou, sa imenovanjem Srđana Amidžića (SNSD) za novog ministra finansija Bosne i Hercegovine se odugovlači, a po svemu sudeći razlog je izbor novog direktora Elektroprenosa BiH oko čega ne mogu da se dogovore SDP i HDZ, jer bi obje stranke željele svog čovjeka na čelu jedne od najprofitabilnijih javnih kompanija u zemlji.

Ministar finansija i trezora biće Srđan Amidžić i što se tiče SNSD-a, čiji je Amidžić član, to je završena stvar koja ne može imati veze se izborom novog direktora Elektroprenosa.

Na čelu Elektroprenosa BiH proteklih deset godina bio je HDZ-ov kadar Matan Žarić. Prije njega direktor je bio Srbin. Iako je protiv nacionalnog ključa federalni premijer i prvi čovjek SDP-a Nermin Nikšić smatra da bi direktor sada trebao biti Bošnjak.

Na tom mjestu SDP bi želio vidjeti Jakuba Viteškića, direktora Operativnog centra Elektroprenosa u Sarajevu.

Da li će Bošnjak biti novi direktor Elektroprenosa ostaje da se vidi, jer HDZ želi i dalje svog čovjeka na čelu ove javne kompanije. Kao kandidat se pominje Miro Džakula, koji kaže da se nakon što je 12 godina rukovodio Upravom za indirektno oporezivanje prvo mora odmoriti.

O eventualnom angažmanu u Elektroprenosu kaže da ne zna ništa.

Oko imena novog direktora moraju se dogovoriti SDP i HDZ, kaže i premijer RS Radovan Višković, koji poručuje i da se ovo pitanje mora što prije riješiti, kako bi odblokiralo više od 200 miliona maraka zaleđenih na računima Elektroprenosa zbog čega su na čekanju brojni projekti.

„Mi iz RS pogotovo imamo značajan broj projekata od Banjaluke gdje treba da se grade nove stanice do dalekovod na Jahorini itd. Znači nešto što je urgentno da se rješava kako bi zadovoljili potebe naših građana sa električnom energijom“, smatra Višković.

„Veliki novac je u pitanju. Veliki poslovi. Velike provizije koje dobijate za poslove. S druge strane ne treba zanemariti jedan vrlo važan detalj. Da se iz tih javnih velikih preduzeća finansiraju političke partije preko one sive zone koja je daleko od očiju javnosti. Što je javna tajna“, ističe Tanja Topić, politička analitičarka.

Za stranke na vlasti, bez obzira na to iz kojeg su entiteta, ističe Tanja Topić, javne kompanije su izborni plijen. Izuzetak, dodaje, nije ni Elektroprenos.

Oko podjele javnih kompanija političke partije se svađaju, ali na kraju ipak dogovore tako da manje više svi budu zadovoljni. Ispoštuje se i nacionalna struktura. Sve samo da se zasjedne u direktorske fotelje i upravlja stotinama miliona maraka javnog novca.

(BHRT)