Halcom d.o.o. Sarajevo, kompanija koja se bavi razvijanjem inovativnih i sigurnih rješenja za platne i finansijske sisteme, početkom godine napravila je veliki iskorak u poslovanju plasiranjem na tržište Halcom One – kvalifikovanog elektronskog certifikata u cloud-u. O tome koliko su zadovoljni njegovom primjenom i odazivom korisnika, kakav uticaj je pandemija imala na digitalizaciju, kao i o tome šta dalje planiraju u Halcom-u, za Poslovne novine govori Amela Muftić, direktorica Halcom.d.o.o.

„Halcom One je nešto novo što  na  tržištu, a kako je riječ o certifikatu u cloud-u to je potrebno i određeno vrijeme da tržište prihvati inovaciju. Radi se o mobilnoj aplikaciji koja omogućava potpisivanje dokumenta na mobitelu, pa je kao takva zaista tehnološki najnapredniji oblik elektronskog potpisa u našoj državi, pa i regiji. Uz razvoj inovativnih i modernih tehnologija i tržište treba da se razvija, što u slučaju BiH zahtijeva neko vrijeme. Institucije i privrednih subjekti su uvidjeli prednosti i mogućnosti razvoja poslovanja koji bi im bio omogućen upotrebom Halcom One-a, pri čemu se najveća prednost ogleda u poslovanju na daljinu. Kompanije i institucije koje žele ponuditi svoje proizvode i usluge „na daljinu“ mogu to učiniti na jednostavan način putem Halcom One-a, te od krajnjeg kupca u realnom vremenu dobiti pouzdanu povratnu informaciju – prihvat ponude, saglasnost, potpisan ugovor/dokument i slično. Kako bismo približili ovaj proizvod bosanskohercegovačkoj javnosti, omogućili smo izdavanje Halcom One-a potpuno besplatno za fizička lica, te postavili besplatan potpisni portal. Svakodnevno imamo zahtjeve i upite zainteresovanih klijenta koji naručuju certifikat u cloudu ili koji žele saznati više o njegovoj upotrebi. Za masovniju upotrebu elektronskih potpisa bilo da su na USB-u, kartici ili cloudu i dalje nam je neophodan ekosistem i širi pravni okvir, za koji se nadamo da će doći kao posljedica poslovne potrebe i razvoja elektronskih usluga u zemlji“.

Koliko je pandemija, i pored negativnih strana, kada je riječ o digitalizaciji „pogurala“ stvari naprijed?

„Pandemija je, bez sumnje, imala značajan uticaj na promjene u poslovnom okruženju i načinu rada. Kao kompanija, morali smo da se prilagođavamo korisnicima i njihovim potrebama. Iako je donijela mnoge negativnosti, također je djelovala kao katalizator za neke pozitivne promjene i napretke. Jedna od njih je digitalna transformacija. Pandemija je ubrzala proces digitalne transformacije u mnogim industrijama, uključujući finansijski sektor. Kako su ljudi bili prisiljeni ograničiti fizički kontakt, pandemija ih je podstakla da se više oslanjaju na digitalne usluge, uključujući e-banking. Banke su ubrzale razvoj i implementaciju digitalnih platformi kako bi omogućile korisnicima siguran pristup svojim računima i transakcijama od kuće ili putem mobilnih uređaja. To je rezultiralo jednostavnijim i bržim načinom upravljanja finansijama, te je otvorilo mogućnost poslovanja odakle god da poslujete. I mnoge druge kompanije počele su da posluju sa svojim klijentima na daljinu, te na taj način značajno smanje troškove i ubrzaju svoje poslovne procese. Sa razvojem digitalnih servisa, jačaju i IT kompanije koje nude različita softverska rješenja za on line i digitalno poslovanje“.

Da li je svijest poslovnih i drugih subjekata o prednostima, ali i neminovnosti korištenja digitalnog potpisa razvijenija nego prije?

„Digitalne tehnologije značajno utiču na način života, rada, povezivanja i socijalnu interakciju sve većeg dijela stanovništva. Digitalna transformacija odnosi se na duboke promjene koje se događaju u svim sektorima ekonomije i društva, a kao rezultat uvođenja i integracije digitalnih tehnologija u svaki aspekt ljudskog života. Digitalizacija je instrument za ekonomski razvoj. Istina je da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za regionom i svjetskim trendovima, ali je počela stvarati pretpostavke za primjenu digitalnog potpisa i svakako imamo primjere kompanija i javnih institucija koje su napravile iskorake u tom smjeru, a bit će ih još“.

Da li u procesima digitalizacije i dalje zaostaju javna preduzeća i javna uprava i koji je način da se navedeni subjekti potaknu na odgovorno i kontinuirano učešće u ovom procesu? Koliko su kompletno društvo i privreda otvoreni i spremni za proces digitalizacije koji nameću EU standardi?

„Uzimajući u obzir značaj digitalne transformacije za konkurentnost kompanija, pa i ekonomije u cjelini, to je jedan od prioriteta Evropske Unije (EU), a samim tim i Bosni i Hercegovini ako želi da primijeni EU standarde. Evropski parlament pomaže u oblikovanju politika koje će ojačati kapacitete u implementaciji novih digitalnih tehnologija, otvaranju novih mogućnosti za preduzeća i potrošače, razvoju digitalnih vještina ljudi i obuci radnika i digitalizaciji javnih usluga i intenzivno prati digitalnu transformaciju poslovanja u zemljama koje su članice EU. S druge strane, u Bosni i Hercegovini ne postoji relevantan izvještaj koji bi predstavio stanje digitalizacije poslovanja. U Programu rada Vijeća ministara za 2023. godinu navedeno je da će u 2023. godini rad Vijeća ministara BiH biti posvećen temeljnoj reformi javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i profesionalnosti. Planirano je i usmjeravanje na digitalizaciju javne uprave, tj. stvaranje e-uprave. Također i druge državne i entitetske institucije idu u tom smjeru. Uspjeh digitalizacije zahtijeva djelovanje na tri nivoa – izgradnja temelja digitalne ekonomije, prilagođavanje kompanija, te promocija inovacija“.

Kakav će uticaj digitalizacija imati na tržište rada?

„U korist digitalizacije u BiH ide prisustvo značajnog broja  IT kompanija koje mogu u velikoj mjeri podržati razvoj aplikacija za različite svrhe. Bojazan ostaje na zadržavanju stručnog kadra u BiH, posebno programera, jer je ovo vitalni resurs u procesu digitalizacije. To je zadaća države, ali i poslovnog ambijenta u kojem mladi ljudi u BiH trebaju da vide svoju perspektivu“. 

Ko su Halcom-ovi klijenti?

„Kroz EBB centar u Bosni i Hercegovini posluje 14 komercijalnih banaka, koje svojim komitentima, a našim krajnjim korisnicima nude Hal E-bank multibank rješenje koje im omogućava kroz jednu platformu digitalnog bankarstva pristup svim svojim računima u svim bankama. Broj pravnih lica koja koriste Hal E-bank je preko 15.000, dok je broj fizičkih lica preko 40.000. Navedeni brojevi su samo  korisnici elektronskog bankarstva, obzirom da Halcom nudi i usluge izdavanja kvalifikovanog digitalnog potpisa, koji se pored svrhe autentifikacije i prijave u elektronsku banku  može koristiti i za potpisivanje dokumentacije, prijave na tendere ili pristupanje određenim servisima. Značajan iskorak u pružanju e-servisa i upotrebi elektronskih potpisa učinila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja je omogućila podnošenje pdv prijava upotrebom kvalifikovanog certifikata. Nadamo se da će broj javnih i privatnih e-servisa svakodnevno rasti, te da će u narednim godinama sve više korisnika moći svoje potrebe realizirati online“.

Da li za svoje trenutne i potencijalne klijente pripremate nešto novo?

„U eri digitalne transformacije, bankarstvo se suočava sa izazovima i mogućnostima koje donosi tehnološki napredak. Pružanje odličnog korisničkog iskustva i korištenje naprednih rješenja za digitalno bankarstvo ključ su uspješne konkurencije na tržištu. Odgovor na ovo je Halcomova platforma za uključivanje korisnika, koja kombinuje nekoliko rešenja. Ova inovativna rješenja omogućavaju bankama da podignu bankarsko iskustvo na viši nivo, uzimajući u obzir važne aspekte digitalizacije, sajber sigurnosti i održivog razvoja (ESG).

Halcomova platforma Customer Engagement omogućava angažovanje korisnika kroz inovativne procese:

• upravljanje uslugama ( računima i karticama),

• digitalna prodaja (brzi kredit, osiguranje ili kreditna kartica),

• nagradne igre za određene grupe korisnika (premium kupci) i

  • svaki postupak pokrenut od strane banke.

Od ideje do realizacije potrebno je samo nekoliko dana.

Platforma je dizajnirana imajući na umu digitalnu transformaciju banaka. Svojim naprednim rješenjima omogućava bankama da idu u korak sa savremenim trendovima u digitalizaciji bankarstva. Istovremeno je fokusirana na sajber sigurnost, koja je ključna u današnjem digitalnom svijetu. Osigurava visok nivo zaštite podataka korisnika i koristi najnovije sigurnosne mehanizme za sprječavanje potencijalnih zloupotreba ili napada. Kao kompanija koja teži održivom razvoju, Halcom razmatra i važne ESG aspekte. Svojim rješenjima promovira digitalno bankarstvo, koje omogućava manju potrošnju papira i doprinosi smanjenju ekološkog otiska. Halcomova rješenja su smještena u podatkovnim centrima koji koriste isključivo zelenu električnu energiju, bez ugljen dioksida, a ove godine prelazimo isključivo na organsko pakovanje digitalnih kvalifikovanih certifikata“.