Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine za dva mjeseca obilježava 25 godina od Prve konstituirajuće skupštine, koja je i ozvaničila njeno postojanje.

O izazovima koji se svakodnevno pojavlju u njenom radu, promociji najboljeg što naša zemlja ima kada govorimo o privredi, mehanizmima zaštite domaćih proizvoda, saradnji sa institucijama vlasti, saradnji sa kantonalnim komorama, ali i Privrednom komorom Republike Srpske, kao i Komorom Brčko Distrikta, razgovarali smo sa Mirsadom Jašarspahićem, prvim čovjekom Privredne komore FBiH. 

Oznaka kvaliteta za povjerenje kupaca

Jeste li u ovom trenutku zadovoljni statusom i utjecajem Privredne/Gospodarske komore na kretanja koja privrednicima u FBiH omogućavaju lakše i relaksiranije poslovanje?

„Moramo se pohvaliti da imamo jako dobru saradnju sa privrednicima i u tome jeste i snaga Privredne komore Federacije BiH kao asocijacije privrednika, ali istovremeno i partnera zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Ta saradnja je rezultirala sa dosta riješenih pitanja i problema, koji su artikulisani kroz udruženja i Komoru, ali bitno je naglasiti da nam predstoji još mnogo posla kako bismo došli na nivo da privredni subjekti mogu nesmetano poslovati i kako bi mogli dodatno da se razvijaju. U Komoru, od strane privrednika, svakodnevno pristižu različite inicijative i prijedlozi za rješavanje problema i kroz komorske sektore i centre se predmeti obrađuju i dostavljaju nadležnima kroz prijedloge iz Komore sa potpunom, stručnom i objektivnom argumentacijom. Mi smo prva adresa našim članicama, kako kod nastalog problema, tako i kod dijeljenja pozitivnih i uspješnih priča.

Nosioci vlasti mogu, a i ne moraju, poslušati Vaše prijedloge, savjete, sugestije i zahtjeve. Šta je, u ovom trenutku, najvažniji projekt na kojem Komora radi, a da realizacija ovisi o već spomenutim nosiocima vlasti?

Svi pojedinačni projekti i aktivnosti imaju posebnost za određeni sektor, ali ima nešto što sve sektore i grane privrede objedinjuje, a to je naša kontinuirana aktivnost na institucionalnom jačanju i pozicioniranju domaćih proizvoda i usluga kroz naše projekte promocije i traženja zaštite domaćeg proizvoda i domaće usluge. Aktivnosti prethodnih godina finalizirane su kroz projekt „Ja BiH naše“, kroz donošenje Pravilnika o znakovima vizuelnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga i to „BH kvaliteta/BH Quality“ i „Izvorno domaće/BH Creation“ koje smo zaštitili i koji će se dodjeljivati proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu i koji su nastali kao rezultat značajnog razvojno-istraživačkog rada i inovacija. Projekt ima za cilj da kroz približavanje oznaka kvaliteta, kvalitetni domaći proizvodi dobiju povjerenje kupaca, najprije u Bosni i Hercegovini, a zatim i u inostranstvu.

Imam potrebu da istaknem projekt za koji smo mislili da ćemo, a nismo, dobiti očekivanu podršku. Iz potrebe za kvalitetnijim rješavanjem problema u inžinjerskoj struci, a ne čekajući decenijsko odugovlačenje donošenja zakona o inžinjerskoj komori/komorama, ne mireći se sa činjenicom da budemo jedini prostor u Evropi gdje ne postoji inžinjerska komora, u januaru 2020. godine osnovali smo Inžinjersku komoru FBiH koja danas broji 14 matičnih strukovnih sekcija (www.ikfbih.ba) i ima uspostavljenu svu neophodnu organizacionu strukturu i logističku podršku Privredne komore za realizaciju ciljeva i zadataka svog postojanja. Umjesto da Vlada FBiH prihvati naše prijedloge za davanje određenih javnih ovlasti već postojećoj organizaciji, desi se inicijativa i prijedlog da se formira nova inžinjerska komora. U toku su aktivnosti da taj proces vratimo na ispravan kolosijek.

Sjajna saradnja sa ostalim komorama

Možemo li reći da vlast i Komora dobro surađuju, da su istinski na istoj strani – strani privrednog prosperiteta ove zemlje?

Vlast i komora moraju dobro i još bolje sarađivati i ne prihvatamo situaciju da budemo na različitim stranama. Postoji samo jedna strana, a to je jačanje privrednih potencijala naše zemlje kroz jačanje pozicije privrednih subjekata. U funkciji realizacije ciljeva ekonomskog razvoja neophodno je podržavati proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti, to jest onih proizvoda koji su prepoznatljivi i atraktivni za izvoz. Stoga je, slijedeći stratešku trgovinsku politiku i politiku pametne specijalizacije, nužno identificirati lidere razvoja sektora koji jesu ili bi mogli postati integrativni faktori za manje kompanije i tako kreirati lanac vrijednosti sektora, čiju bi održivost nadležne vlasti mogle podržavati kroz svoje politike lanaca vrijednosti, sektorskih i industrijskih politika i mjera. Neophodno je osigurati informacije i komunikaciju s potencijalnim partnerima kroz diplomatsku mrežu, mrežu Privredne komore FBiH i Vanjskotrgovinsku komoru.

Imate kvalitetnu suradnju sa Privrednom komorom Republike Srpske. Ima li prostora za unapređenja koja bi privredi cijele zemlje donijela boljitak?

Naravno. Ne samo sa Privrednom komorom RS, nego i sa Privrednom komorom BD, kao i sa VTKBiH. Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor i kao takav je podskup regionalno ekonomskog prostora zemalja CEFTA sporazuma, čije su sve članice, kroz sporazume o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, preuzele obeveze uspostavljanja harmoniziranih pravila Infrastrukture kvaliteta, što predstavlja temelj na kojem počiva funkcionisanje poslovnog sektora u svim državama svijeta i vrlo bitan instrument vanjskotrgovinske politike. Ključna funkcija ovog sistema u oblasti industrijskih proizvoda je servisiranje preduzeća pružanjem odgovarajućih usluga u oblasti standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti, kao i provođenje nadzora nad tržištem.

Prostor za unapređenje se ogleda u budućim zajedničkim aktivnostima za generalno poboljšanje poslovnog ambijenta, koje podrazumijevaju mjere ekonomske politike usmjerene na jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća i njihovo stimulisanje da izvoze na inostrana tržišta.

Važnost prisutnosti na sajmovima

Sajmovi su mjesta na kojima se i dalje, uprkos napretku tehnologije, sklapa najviše poslova, a vrijedan su kanal promoviranja domaće privrede. Koji su, u ovom trenutku, sajmovi na koje se planirate fokusirati i imate li konkretnu pomoć Vlade FBiH ili kantonalnih vlada u pokrivanju troškova?

Promocija privrede od strane P/G KFBiH, a u suradnji sa privrednim subjektima, odvija se kroz prezentacije na digitalnim platformama,  sajmovima, naučno-stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu. U sklopu domaćih sajmova (Mostarski sajam, Sajam privrede Tešanj, Ekobis Bihać, Dani jabuke Goražde, ZEPS Zenica, Sajam šljive Gradačac…) organiziraju se susreti privrednika s ciljem uspostavljanja poslovnih odnosa i aranžmana. Od sajmova u inostranstvu za istaći je organizovane nastupe naših privrednika na sajmovima automobilske industrije u Wolfsburgu i Stuttgartu u Njemačkoj, sajmovima namještaja Keln i Bad Salzuflen u Njemačkoj, sajmovi poljoprivrede Bjelovar Hrvatska i Agrokos u Prištini, Sajam plastike u Milanu u Italiji, sajmovi tekstila u Istanbulu, Izmiru i Milanu… U svemu tome smo, nekada više, a nekada manje, imali podršku kroz programe FMERI i MVTEO BiH. Očekujemo i insistiramo na snažnijoj podršci prema našim precizno definisanim troškovima od svih nivoa vlasti, kroz proračune za podrške promociji domaće privrede.

Koje su, prema podacima Komore, najpotentnije privredne grane u ovom trenutku u našoj zemlji?

Prema našim istraživanjima, radi se o industriji namještaja i ostalih finalnih proizvoda od drveta, automobilskoj industriji, metalnoj i elektro industriji, a u segmentu usluga ističu se turizam, IT i, generalno, sektor inžinjerskih usluga.

O zadacima konzulata i ambasada

Svaki potres na međunarodnoj sceni, posljedično se odrazi i na naše izvozno orijentirane kompanije. Radi li se na rješenjima koja bi eventualno mogla amortizirati taj manjak izvoza?

Zbog brojnih izazova, kako vanjskih, tako i unutrašnjih, trendovi stagnacije i pada izvoza koji su pratili 2023. godinu, nastavljeni su i u prvoj polovini 2024. godine. Iako se očekivalo da će 2024. donijeti oporavak ekonomije najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera metalne i elektro industrije BiH, industrije namještaja, do pojačane tražnje nije došlo i nema naznaka da će se stanje popraviti do kraja godine. Da na trenutno loše stanje ne utiču samo vanjski faktori, govore izazovi sa kojima se suočavaju bh. privredna društva kroz problem visokih stopa doprinosa i poreza, što dovodi do smanjenja konkurentnosti i problema sa zadržavanjem radne snage. Sa sve izraženijim zahtjevima ka zelenoj tranziciji, digitalizaciji i obavezama koje donosi EU kroz najavljene odredbe CBAM mehanizma, koji se uvodi kao taksa na emitovani ugljik pri proizvodnji, a koja će se plaćati pri uvozu u EU, dolazi do upitnosti zadržavanja stepena konkurentnosti  izvozno orjentisanih kompanija.

Zemlje mnogo razvijenije od naše, svoja konzularna prestavništva i ambasade koriste za ciljeve ekonomske diplomatije. Šta naša DKP-a rade po tom pitanju, imate li informacije? 

Po nama je osnovni zadatak konzularnih predstavništava i ambasada promocija i povezivanje naših privrednih kapaciteta i potencijala kao i prepoznavanje prilika za privlačenje direktnih stranih investicija. Uspostavljena je digitalna platforma Ekonomska diplomatija MVP BiH, koju ćemo zasigurno maksimalno koristiti.