Panel diskusija u ogranizaciji Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, USAID-a i kompanije MADI održana je na Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju. Tema panela bila je: Izvoz mesa peradi i mlijeka na tržište EU, kao glavni preduslov za razvoj i unapređenje poljoprivrednog sektora u BiH.

”Dolazi do znatnog pomaka u izvozu i boljeg kvaliteta naših proizvoda. U 2016. godini izvoz je bio veći od dvije milijarde KM, a uvoz u 2017. veći od tri milijarde. Deficit je velik i sama pokrivenost od 32 posto daje negativnu sliku uvoza i izvoza. Trebamo se bazirati na izvoz proizvoda koji imaju dodatnu vrijednost jer se suština zarade temelji na tome. Imamo problem što uvozimo proizvode koji imaju dodatnu vrijednost. Npr. uvozimo dosta sira, a izvozimo mlijeko i pavlaku, a imamo dosta domaćih proizvođača koji bi voljeli raditi iste takve proizvode. Moramo se potruditi izvoz na Bliski istok, pogotovo jer imamo halal proizvode”, rekao je Emir Đedović iz Ministarstva vanjske trgovine BiH.

Učesnik panela bio je i Suljo Kartal ispred Ministarstva poljoprivrede ZDK, koji se dodatno osvrnuo na izvoz u Evropsku uniju.

”Naš cilj je plasirati što više proizvoda na tržište EU koje je ogromno. Ovaj proces traje duže jer su zahtjevi dosta kompleksni. Sredinom 2016. zahtjev je ponovno upućen nakon čega je inspekcija EU u 2017. dala preporuke šta se treba uraditi. Proces nije završen, nastavlja se i u maju će inspekcija ponovo izvršiti kotrolu. Očekujemo da će taj dio izvještaja biti pozitivan, nakon čega bi Evropska komisija predložila BiH na listu zemalja za izvoz pilećeg mesa na tržište EU, kao državu koja je usaglasila vlastite standarte sa standardima EU”, rekao je Kartal.

Predstavnik kompanije Madi bio je Damir Softić, koji je istaknuo kako bi izalazak na EU tržište bilo od velikog značaja za njih.

”Put do dobijanja dozvole za izvoz u EU bio je dug i kompleksan. Nakon obilaska naših pogona, inspekcija je detektovala sve nedostatke na osnovu kojih smo dostavili akcioni plan. Potom smo napravili ogroman pomak u firmi jer smo sve njihove zamjerke uspjeli rješiti u dva-tri mjeseca. Imamo znanje i iskustvo, te kapacitete za tržište EU. Od 2015. smo za 50 posto povećali broj zaposlenih i zato nam je tržište EU jako bitno”, kazao je Softić.

”USAID i Kraljevina Švedska finansiraju ovaj projekt. Uspjeli smo pomoći prodaju proizvoda i izvoz na EU tržište. Bh. proizvode predstavljamo i na sajmovima, te im dajemo i druge vidove podrške. Pokušavamo pomoći i komercijalnim organizacijama, kako bismo povećali broj proizvoda koji mogu ići u izvoz”, rekla je Aleksandra Budiša, dok je Esma Mustajbašić dodala:

”Problem je što nedostaje konsultanata koji će aplicirati na projekte, a neuređeno poslovanje u firmama koči cijeli sistem. Cilj nam je pomoći svima, a ne samo malim firmama i država se mora uključiti u sve to”.

Zaključci panela pokazali su koliko je bitna informiranost, te su predavači pozvali ljude da se edukuju što više, kako bi prebrodili sve zahtjeve koje postavlja EU, s obzirom na to da su ogromna sredstva na raspolaganju.