Digitalizacija je bitan preduvjet rasta i razvoja ekonomije u globalnim razmjerima, a u sadašnjim procesima kompletne digitalizacije danas i u budućnosti su veliki izazovi. Transformirati se moramo, prihvatiti i adaptirati, inače ćemo nestati – jedan je od zaključaka panel konferencije ’’Važnost digitalizacije kao preduvjeta rasta ekonomije’’, a koji su organizirali Poslovne novine i LRC na konferenciji posvećenoj brzorastućim kompanijama.

’’Jedan Amerikanac mi je 90-ih godina rekao rečenicu koja mi je bila fascinanta, ali istinita. Kaže ’vama u zakonima piše šta trebate raditi, a u Americi piše šta ne smijete raditi’. Paradigma zakona je vrlo važna. Moramo razmišljati o tome da nam zakon i država ne trebaju govoriti šta trebamo raditi, nego šta ne smijemo. Potrebno je regulirati tržište da nam da otvorene niše kojima ćemo se kretati. Od 180 projekata koji su investirani u javnu upravu, samo sedam ih je trenutno aktivno, dok za ostale niko ne zna gdje su. Ti projekti su negdje sklonjeni, pa je evidentno da treba promijeniti svijest javne uprave s obzirom na to da je ona najveći investitor u digitalizaciji i sigurno je najvažnija karika u ovom lancu. Sve ovo što radimo, ne može funkcionirati ako javna uprava nije shvatila poentu digitalizacije’’, rekao je Haris Hadžialić, direktor organizacije GlobalGPS BH.

Zakonska regulativa donosi mnogo problema i bankarskom sektoru, pa BiH i dalje nema digitalni potpis, odnosno mogućnost njegovog korištenja.

’’Pored promjene svijesti, trebamo i usklađivanje zakonske regulative. Najbolji primjer je podatak da postoji Zakon o elektronskom potpisu u BiH i po tom zakonu bilo bi vrlo elegantno i lijepo raditi da nema jedan mali podzakonski akt, konkretno za bankarski sektor, a koji kaže – za odobravanje kredita potreban je vlastoručni potpis. I tu sva priča o digitalizaciji pada u vodu’’, kazao je Sibel Trbić iz kompanije Halcom d.o.o.

Doc. dr. Ermin Cero, IBU / TRON Systems d.o.o. i voditelj sektora razvoja LRC-a, ističe kako ’’postoje tri vrste zasnovanosti ekonomskog razvoja jedne države – zasnovanost na ekonomskim resursima, zasnovanost na efikasnosti i zasnovanost na inovaciji. Mi smo kao zemlja na drugom stadiju, ali u njegovim začecima. To znači da treba da koristimo tuđe znanje, da ga transformiramo i koristimo za vlastite potrebe. Daleko smo mi još od napredne grupe, ali trebamo i dalje raditi na transferu znanja kako bismo napredovali u toj gradaciji. Ako već ne možemo razvijati svoje znanje, onda trebamo dobro kopirati od onih koji su ispred nas’’.

Domaće kompanije, koje se brzo razvijaju, imaju dokazan učinak na rast ekonomije naše države. Za većinu brzorastućih firmi, praćenje inovativnih tehnologija je jedan od ključeva za pozicioniranje pred konkurencijom. Za potpuni uspjeh, potrebno je transformisati poslovne modele i osmisliti nove strategije za pristup kupcima i konkurenciji, te kao resurse firme posmatrati prikupljene podatke i kreativnost zaposlenih.

’’Povežite se sa konkurencijom, stvarajte alijanse, povežite se sa kupcima jer oni trebaju da su na vašoj strani. Nakon digitalnog biznisa, postoji još jedan stepen koji već sada vidimo. To je stepen koji se zove autonomni biznis’’, poručio je Damir Divković, projekt menadžer, Gama System d.o.o.

Konferenciju je obilježila još jedna panel diskusija na temu ’’Kako zadržati kvalitetan kadar u BiH?’’.

“Odgovor na navedeno pitanje je vrlo jednostavan i glasi osiguravanjem boljih uslova rada i većim plaćama, ali je kreiranje uslova da se to ostvari kompleksan proces koji uključuje značajne napore više aktera. Polazeći od činjenice da je poresko opterećenje rada jedno od najvećih u Evropi, neophodno je da država njegovim smanjenjem oslobodii sredstva koja poslodavac može usmjeriti u povećanje plaća ili poboljšanje uslova rada’’, rekao je Zlatan Dedić, pomoćnik direktora za finansije Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Ahmet Egrlić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, potvrdio je da u BiH postoji problematika koja utječe na odlazak kvalificirane radne snage, ali da svi zajedno moramo pronaći rješenje kojim ćemo kreirati bolje uslove za sve aktere.

Osjećaj zadovoljstva, kvalitetna komunikacija s nadređenima i drugim članovima tima, te osjećaj kontinuiranog napretka postaju sve važnije osobine radnih mjesta u kompanijama.

’’ASA Assistance kao dio ASA Prevent, grupacije sa najvećim brojem zaposlenih u BiH, usmjerena je na razvoj zaposlenih kroz edukacije, modernizaciju poslovnih procesa, omogućavanje napredovanja i vrednovanja u skladu sa ostvarenim rezultatima čime smo stvorili visok stepen lojalnosti zaposlenih u Društvu“, istaknula je Alma Moranjkić, direktor brzorastuće kompanije ASA Assistance.

Jasenko Merdžanović, vlasnik i direktor brzorastuće kompanije Client Marketing d.o.o., osvrnuo se na najveće probleme koje poslodavci imaju na bh. tržištu rada.

’’Jedan od glavnih razloga odlaska mladih je otežano ostvarivanja osnovnog kapitala potrebnog za život i posao, nemogućnost osamostaljivanja. Loša priprema za život nakon školovanja počinje u školi, u kući, u okruženju… Poslodavci ne isplaćuju plaće u dogovorenom roku. Komplikovan sistem: formalni biro za zapošljavanje, porezna, interes države, prijave i odjave, ugovori, porezne kartice, drska birokratija itd’’, zaključio je mladi poduzetnik.

(Alen MEHANOVIĆ)