Sve države svijeta izložene su izazovima inflacije, pa tako i Bosna i Hercegovina. Posljedice ove globalne pošasti u BiH bi se, smatra to vodeća ekonomistica Centralne banke BiH Belma Čolaković, mogle ublažiti provođenjem strukturnih reformi.

Čolaković je kazala i kako se, da bi se smanjila inflacija, mora početi raditi na reorganizaciji tržišta rada, povećanju produktivnosti, ali i na osiguranju povoljnije poreske politike za nove investicije.- Sve su to dugoročne mjere koje treba provesti, ali bez podizanja prosječnog dohotka teško da će se u BiH bilo šta promijeniti. Tu je i potreba za reformom energetskog sektora, kao i efikasnim sistemom robnih rezervi – kazala je Čolaković.

Inflacija je zahvatila i Njemačku, koja je jedna od najjačih ekonomija u Evropi, međutim, Čolaković kaže kako efekti inflacije u BiH i Njemačkoj nisu jednaki i ne mogu se isto posmatrati, jer je lični dohodak veoma različit.

Kao primjer je navela poskupljenje hljeba, koje “u Njemačkoj i nije toliko dramatično koliko u BiH, u kojoj se prosječne plate kreću oko hiljadu maraka, a najniža penzija je 380 KM”.

– Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, krajnja potrošnja domaćinstava, prema rashodnom pristupu računanja BDP-a za EU, iznosi 50%, a za BiH 72,8%. Pri tome, udio hrane i bezalkoholnih pića u Evropskoj uniji iznosi 14,8%, dok je u BiH 32,3% – kazala je Čolaković.

Uporedila je Čolaković cijene pojedinih usluga i proizvoda te istakla kako je u 2021. u odnosu na godinu prije u BiH najviše porasla cijena prijevoza i to za 5,9%, a nakon toga i cijene hrane i bezalkoholnih pića – za 3,5%.

– U odjeljku hrana i bezalkoholna pića, naviše su porasle cijene jestivog ulja i to za 3,3%, te pilećeg mesa za 16,5%. Brojni faktori utječu na rast inflacije, a u posljenje vrijeme to su i poremećaji u globalnom transportnom sistemu – istakla je Čolaković.