To je postalo pravilo prije nego izuzetak, pokazuju podaci o više od 20 velikih građevinskih projekata u posljednjih šest godina u BiH koje je prikupio Detektor. Ove poslove vrijedne više od sedam milijardi maraka osim domaćih, među stranim su dobijale isključivo kineske, turske i u rijetkim slučajevima druge kompanije sa istoka, dok niti jedan nije dobila firma iz Zapadne Evrope.

Kineske i turske firme nemaju više gotovo nikakve konkurencije među stranim kompanijama koje dobijaju građevinske poslove u Bosni i Hercegovini vrijedne stotine miliona maraka, pokazuju podaci i dokumenti koje je prikupio Detektor.

Na 90 posto ovih tendera kompanije iz drugih zemalja se više ni ne prijavljuju, piše BIRN.

Centar “Autoputeva Republike Srpske” za kontrolu saobraćaja u Laktašima moderna je i uredno organizovana zgrada. Cijeli jedan zid prekriven je ekranima koji prikazuju trenutno stanje saobraćaja. Na njemu će se, kada bude završena, prikazivati i dionica puta između Doboja i Brčkog. Gradnja dijela budućeg autoputa prema Bijeljini i dalje Beogradu počela je prošle godine, kada su vlasti Srpske ponosno najavile saradnju s kineskom kompanijom.

Ideju za povezivanje Bosne i Hercegovine i Srbije podržavao je prije nekoliko godina turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, nakon čega su slijedili sastanci s domaćim vlastima.

Ali iza glamuroznih sastanaka na najvišem nivou na kojima se proslavljao budući put koji će osnažiti ekonomsku saradnju i povezati dvije zemlje, manjak transparentnosti i nedostatak konkurencije potiču sumnje da li je posao sklopljen u najboljem interesu građana.

Na prašnjavoj metalnoj polici u arhivu centra u Laktašima, neuredno poredane ponude osam firmi koje su se prijavile da grade dio autoputa ne odaju utisak važnosti dokumenata za sklapanje posla vrijednog više od 700 miliona maraka.

U poderanim i izlijepljenim kutijama su ponude samo kineskih i turskih firmi. Na ovaj tender nije se prijavila nijedna evropska kompanija.

To je postalo pravilo prije nego izuzetak, pokazuju podaci o više od 20 velikih građevinskih projekata u posljednjih šest godina u BiH koje je prikupio Detektor. Ove poslove vrijedne više od sedam milijardi maraka osim domaćih, među stranim su dobijale isključivo kineske, turske i u rijetkim slučajevima druge kompanije sa istoka, dok niti jedan nije dobila firma iz Zapadne Evrope.

“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović, dodajući kako političke elite na vlasti u dvije zemlje u dogovoru prikrivaju informacije od javnosti.

To, kaže, omogućava Kini da dobije projekte za državne firme, da se oslobodi građevinskog materijala, te da širi svoj politički utjecaj.

Dodijeljeni ugovori bez konkurencije

Kineske i turske firme dobile su više od polovine svih građevinskih projekata vrijednih više od 50 miliona maraka u posljednjih šest godina, prema tenderima koje je analizirao Detektor. Od 23 projekta, kompanije ovih zemalja dobile su njih 14, vrijednih više od šest milijardi maraka, što je više od 80 odsto vrijednosti svih velikih infrastrukturnih projekata.

Na tržištu bez konkurencije evropskih ponuđača, detalji ugovora koje ove firme potpišu i konačna vrijednost radova koji će se izvoditi, ostaju nepoznati.

Ostatak teksta mozete pročitati na https://detektor.ba/