Nacionalni park Una sa svojih trinaest godina postojanja i rada predstavlja prepoznatljivu destinaciju na području Krajine i jedan od vodećih bosanskohercegovačkih brendova. Iako jedan od najmlađih nacionalnih parkova u Evropi, kroz svoje poslovanje postao je poznat u javnosti, a rukovodstvo je kod kolega u regiji prepoznato kao uspješan upravitelj sa tendencijom rasta i razvoja. Kako u razgovoru za Poslovne novine kaže Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni par Una, ono što garantuje konkurentnost i atraktivnost jeste očuvanje prirode, biodiverziteta i kulturno – historijskog naslijeđa. „Turističko tržište je sve više okrenuto prirodnim područjima, što je i naša temeljna zadaća, a sve zajedno predstavlja dobre predispozicije za održivi razvoj“, ističe Mulić.

Iz kojih zemalja turisti u najvećem broju dolaze u Nacionalni park Una?

„Struktura turista koji dolaze u Nacionalni park Una mogla bi se podijeliti po sljedećim postocima: 18 % posjetitelja iz zemalja arapskog poluotoka, 30 % građana Bosne i Hercegovine, oko 30 % posjetitelja iz zemalja Evropske unije, 20 % iz zemalja regiona, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, te mali postotak iz ostalih zemalja svijeta.“

Za koju vrstu aktivnosti posjetitelji pokazuju najveći interes?

„Turisti najveći interes pokazuju za obilazak posjetilačkih zona Nacionalnog parka Una, konkretno za posjetilačku zonu Štrbački buk – Lohovo, gdje se nalazi najviši i najatraktivniji vodopad Nacionalnog parka Una – Štrbački buk, te za posjetilačku zonu Martin Brod i njen Milančev buk. Turisti sve češće produžuju svoje vrijeme boravka na području Nacionalnog parka Una, te pokazuju interes i za kulturno -historijsku baštinu ovog kraja, a kada su u pitanju outdoor aktivnosti, veoma je tražen rafting na rijeci Uni, ribolov, biciklizam i planinarenje.“

Kako je ocjenjujete ovogodišnju turističu sezonu i da li ste zadovoljni?

„Ovogodišnja turistička sezona za Nacionalni park Una izuzetno je dobra. Na bazi dosadašnjih podataka i statistike posjeta, od početka rada Nacionalnog parka Una 2011. godine, ovo je najbolja godina do sada. Bilježimo oko 25  % više posjeta u odnosu na prošlu godinu koja je bila rekordna. Zaključno sa decembrom, ove godine evidentirano je 155 000 posjeta. U svim segmentima bilježimo znatan rast i razvoj, pogotovo na polju zaštite prirode koja i jeste naša osnovna zadaća.“

Iako Nacionalni park Una ima impresivne sadržaje, postoji li nešto čime posjetitelji nisu zadovoljni ili neki segment u kojem su sugerisali poboljšanja?

„Nacionalni park Una iz godine u godinu poboljšava turističku i drugu infrastrukturu, te održava i uređuje cjelokupno područje parka zahvaljujući kontinuiranoj podršci Federalnog ministarstva okoliša i turizma.  Svjesni smo nedostataka u prostoru, ali očekujemo i nadamo se da će se lokalna zajednica uključiti u rješavanje manjkavosti. To se prije svega odnosi na pristupne puteve posjetilačkim zonama, koji su prioritet da se riješe i podignu na viši nivo. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je odobrila 800 000 KM za nastavak realizacije putnog pravca Ćelije – Štrbački buk, te  1 200 000 za regionalni put Kulen Vakuf – Martin Brod, a implementacija ovih sredstava znatno će utjecati na poboljšanje usluga u Parku.“

Autorica fotografije: Ursula Di Chito

Postoji li neki vid saradnje ili razmjene iskustava sa nacionalnim parkovima u regiji?

„Od samog početka operativne uspostave Nacionalnog parka Una, opredijelili smo se za komunikaciju sa bitnim sudionicima među kojima su i zaštićena područja bez obzira na kategoriju, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu, ali i Evropi. U 2011. godine potpisan je sporazum o poslovno – tehničkoj saradnji sa susjednim Nacionalnim parkom Plitvička jezera, koji je svjetski poznat park, ali kroz ovih trinaest godina uspostavili smo suradnju sa svim zaštićenim područjima posebno na području zemalja bivše Jugoslavije. Tu su pomogli projekti i uključenost međunarodnih organizacija poput WWF Adria, koji je u posljednjih deset godina radio izvrsne projekte, a čiji je cilj poboljšanje i jačanje kapaciteta zaštićenih područja u regionu i umrežavanje tih zaštićenih područja. Od decembra 2014. godine na području Jugoistočne Evrope imamo formiranu Asocijaciju zaštićenih područja Parkovi Dinarida koja broji 110 članica sa sjedištem u Podgorici, a članice su zemlje bivše Jugoslavije, uključujući Kosovo i Albaniju. To je jedna velika porodica koja ima za cilj jačanje i umrežavanje kroz realizaciju zajedničkih projekata vezanih za zaštitu prirode i jačanje kapaciteta u smislu razvoja atraktivnosti i pojedinih turističkih proizvoda unutar zaštićenih područja.“

Kompletna zemlja se bori sa nedostatkom radne snage. Postoji li način da se preko saradnje sa lokalnom zajednicom mladi ljudi zadrže kroz zapošljavanje u turizmu?

„Odlično pitanje i ističem da je to izazov svima koji rade u javnom, ali i privatnom sektoru koji je veoma bitan za razvoj Nacionalnog parka Una, jer naš uspjeh je nastao na komunikaciji i stvaranju ambijenta za stvaranje pojedinih oblika turizma na području Parka, grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Kroz razvoj Nacionalnog parka Una dolaze investicije, koje su vidljive kroz sve ove godine. Najviše investicija je bilo vezano za razvoj turističko-ugostiteljske ponude gdje se u suradnji sa privatnim kapitalom otvaraju nova radna mjesta. Da li je to dovoljno? Smatram da još uvijek nije, a da bismo imali ambijent u kojem će se mladi ljudi lakše i brže zapošljavati obzirom da turizam ima tu svoju naglašenu sezonalnost,  nužno je raditi partnerski i strateški razvijati cjelokupnu destinaciju Unske kontinentalne rivijere, koju promoviramo godinama kao viziju dugoročnog razvoja, ne samo Nacionalnog parka Una, nego cijelog područja, od samog izvora rijeke Une u Republici Hrvatkoj do ušća rijeke Une u rijeku Savu kod Jasenovca. Kada govorimo o toj destinaciji, govorimo o Unaland-u, zemlji vodenih čarolija, u koju je uključeno i cjelokupno područje Unsko-sanskog kantona, dakle i rijeka Sana, te razvoj destinacije koja obuhvata susjedne gradove naslonjene na rijeku Unu u Republici Hrvatskoj i druge gradove kao što su Bosanski Novi, Dubica, Kostajnica. Kroz udruživanje i jednu snažnu podršku bi dugoročno trebali razvijati destinaciju koja će postati prepoznata na turističkim tržištima kao antistresna oaza Evrope. Na taj način bi došlo do novih investicija i otvaranja prilika za zapošljavanje gdje bi donosioci odluka trebali usmjeriti višak sredstava za poticaje razvoja ruralnog turizma i turizma općenito kako bi se ubrzali investicioni i razvojni tokovi.“

Koliko ste se emotivno vezali za upravljanje ovakvim javnim preduzećem? Koliko zadovoljstva, a koliko stresa Vam donosi posao kojim se bavite?

„Svi oni koji me poznaju znaju da sam maksimalno posvećen svome poslu, prije svega zato što ga volim i uz podršku mojih kolega, saradnika, dostigli smo ovaj nivo o kojem sada pričamo. Emotivno jesam vezan, obzirom i da sam prvi direktor na čelu Nacionalnog parka Una, ovaj poziv i opredjeljenost zaštiti prirode i razvoju turizma postao je moj način života u mnogo čemu, ali ovaj posao je također jako stresan jer moramo priznati, u ovom nesavršenom ambijentu u kojem poslujemo veoma je teško boriti se za rezultate i napredak. Ipak, uz maksimalnu posvećenost, podršku i entuzijazam, uz odricanja i podršku osnivača i mnogobrojnih privrednih subjekata, akademske zajednice, nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija kao i lokalnog stanovništva, mi to uspjevamo. Svjesni smo da je Nacionalni park Una kao razvojni proces garant opstanka na ovim prostorima.“

Da li je zima period u kojem se odmara od turističke sezone ili radite na pripremama za nešto novo?

„Mi u Nacionalnom parku Una ne mirujemo nikad. I kada se čini da sezona miruje, mi odrađujemo svoje terenske poslove, ali i uredske poslove kada je u pitanju priprema izvještaja i planova za naredni period. Trenutno nam je u fokusu plan upravljanja za period od deset godina u suradnji sa UNDP-om, našim osnivačem i USAID turizmom, koji će u prvoj polovini naredne godine nadamo se, biti usvojen od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Radimo i operativne planove kada je u pitanju promocija i nastupi na sajamskim priredbama, konferencijama, seminarima.  Pripremamo brošure, planiramo izgradnju određenih sadržaja koji će podignuti atraktivnost i kvalitet cjelokupne ponude na viši nivo. Zajedno sa kolegama sa Prirodno-matematičkog fakulteta završili smo nominacijski fajl vezan za proceduru upisa u Registar svjetske prirodne baštine pri UNESCO-u mikrolokaliteta Milančev buk. Nadamo se da ćemo u februaru imati zvaničan odgovor da li je naša kandidatura prihvaćena i nadamo se da će Bosna i Hercegovina dobiti prvo područje upisano u Registar svjetske prirodne baštine. To bi imalo veliki značaj, za cijelu zemlju, jer bi podigli sektor zaštite prirode na viši nivo, kao i vidljivost Nacionalnog parka Una na planetarnom nivou i upisali bismo se na turističko – ekološku kartu svijeta. Također, imali bismo povećane mjere kada je u pitanju sama zaštita rijeke Une, posebno sedre. U suštini, onaj pozadinski rad kojeg niko ne vidi, rezultira na kraju povećanjem broja posjeta, povećanjem vidljivosti nacionalnog parka, grada Bihaća, ali i cijelog Unsko-sanskog kantona na svjetskim tržištima.“