Minulog četvrtka izgledalo je da nas je konačno krenulo. Tokom dana iz Brisela su javili da će otvoriti pregovore sa Bosnom i Hercegovinom na putu do njenog članstva u Evropskoj uniji, a u kasnim satima naša fudbalska reprezentacija je skoro do pred kraj utakmice vodila sa 1:0. Nažalost poražena je. Između dobrog dana i baksuzne večeri dio utjehe pronalazim u vijestima da će kompanija Mahle iz Šempetla (Slovenija) dio proizvodnje za potrebe autoindustrije preseliti u BiH i da je ugledni Financial Times na prestižnu listu među deset mikrogradova budućnosti uvrstio Tešanj, Kakanj i Bosansku Gradišku. Na listi ima 117 evropskih gradova. Izbor je logičan jer u ove tri lokalne zajednice privrednici imaju dobre ideje, prave vrijedne rezultate i jačaju temelj za poslovnu budućnost.

O budućnosti je razgovarano na 5. Samitu energetike u Trebinju održanom od 20. do 22.marta u prisustvu hiljadu učesnika iz jedanaest zemalja, predstavnika 200 kompanija koji su u raspravama na sedam panela razgovarali o energetskoj povezanosti zapadnog Balkana. Energija postaje kapital budućnosti što je otvarajući skup konstatovao i predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik pa je shodno tome interes uglavnom stranih vlasnika kapitala da izvore te energije otvaraju upravo kod nas. Istovremeno se ispostavilo da su banke skoro potpuno nezainteresovane za nova ulaganja u energetskom sektoru. Nisu čak voljne podržati ni aktivnosti na tržištu zelene energije čija je proizvodnja uslov dekarbonizacije jednog od najznačajnijih procesa na kojem cijela Evropa radi a Evropska unija insistira.

Panel o tržištu podsjetio je na činjenicu da je BiH jedna od rijetkih, moguće i jedina koja nema berzu energije što je razlog da će kako je najavljeno na Samitu  Elektroprivreda BiH izaći na berzu jedne od susjednih zemalja.

Trebinje grad na dobrom glasu po rezultatima ostvarenim u turizmu danas je  moguće  pozicionirati i kao mjesto intenzivnih investicija. Upravo je na Samitu predstavljen projekat novog kongresnog centra, otpočet će i intenzivnija priprema izgradnje ovdašnjeg aerodroma i savremene ceste prema Gacku i dalje ka središtu ovog entiteta a konačno će biti otvorena i nova bolnica.  O svemu tome se govori i sa izvjesnom dozom populizma. A o tome da li će ko i kada završiti izgradnju i opremanje nove zgrade trebinjske Gimnazije niko ni riječi. Njenu gradnju 2019. počeo je biznismen Dragoljub Drašković. Odustao je od toga da je završi jer „Vlada RS i njena ministarstva nisu zainteresovana za nastavak gradnje“. Šteta, jer djeca odlaze!