Bečke mjere protiv propadanja hrane

U lancu proizvodnje, prodaje i kupovine na svjetskom nivou se baci oko 30% jestive hrane, od toga gotovo polovina u domaćinstvima. Utoliko je važnije da djeca i mladi prepoznaju vrijednost namirnica i upoznaju kreativnu kuhinju. Bečki stručnjaci su predstavili mjere protiv rasipanja hrane u sklopu radionica "Izbjegavanje bacanja hrane u školama" organizacije za ekološko savjetovanje "DIE UMWELTBERATUNG".Pravilnim ophođenjem sa namirnicama na godišnjem nivou u Austriji bi se moglo izbjeći više od milion tona bačene hrane. Bacanje namirnica je etički i ekološki upitno. "Ekološki najteže padaju bačene namirnice životinjskog porijekla, jer je njihova proizvodnja povezana sa visokim emisijama stakleničkih plinova" objašnjava bečka savjetnica za okoliš Gabriele Homolka.U okviru radionica stručnjaci su prenijeli svoje znanje o pravilnom ophođenju s namirnicama na učesnika iz cijele Austrije. Organizovane su igre poput kušanja jogurta s različitim rokovima trajanja ili takmičenja pravilnog skladištenja i sortiranja hrane u frižideru. U senzornom laboratoriju, udruženje "Wiener Tafel" je pokazalo kako se treba oslanjati na sopstvena čula - jogurt kojem je prošao rok prije nekoliko dana može i dalje biti savršenog okusa. "Djeca bi od malih nogu trebala biti dio procesa kuhanja i vidjeti kako se uvenula mrkva pretvara u ukusnu supu", pojasnila je Elke Oberhauser iz inicijative Best of the Rest.U velikim kuhinjama i školskim kantinama Austrije svake godine se proizvede 61.000 tona otpada od hrane. Dovoljan razlog da se okupe svi akteri, učenici, nastavnici, roditelji te pegadozi i direktori škola, kako bi zajedno istražili potencijal za poboljšanje. Rješenja kao što su promjenjive veličine porcija, pojedinačna jela umjesto fiksnih menija, poboljšane narudžbe i povećana komunikacija među akterima donose brz uspjeh.